Franjo Matešin

Scenarij za film
2005. - 2015.

IZGUBLJENI SNOVI

 

1. dio

 

Slom Libertine

 

 

POLJSKI PUT, MALINAL

 

Mrak. Oblaci brzo prolaze i usporavaju. Odozgo prema dolje.

 

Netko negdje svira dvojnice.

 

Iz zraka se na jedan cvijet u travi spušta leptir. Još nekoliko puta lagano mahne krilima, a onda se posve umiri. Sa strane zemljanog puta je živica i pokoje drvo. Na jednome izduženome brijegu stoji maleno selo. Usred polja, livada i pokojeg šumarka vidi se cijeli Malinal. Svuda se osjeti zelena svježina proljeća. Protuletnjak (3. mjesec) je. Iza zavoja na biciklu pojavljuje se Lucijan. Ima 39 godina. Uvijek nosi zelenu majicu, crvenu kariranu košulju i ljubičaste hlače za pedalj kraće od normalnih. Do ramena mu se spušta dugačka tamna kosa u kojoj je upleteno nekoliko malih pletenica. Na leđima ima narančastu platnenu torbu koju uvijek nosi sa sobom. Preveze se i ode dalje svojim putem.

 

 

STRAŽARSKO MJESTO PRIJE BRDA

 

Kraj drvene stražarske kućice jedna dogsa (životinja slična psu) trga komade mesa. Dvojica borg-armi (vojni plaćenici) sjede ispod stabla i kartaju. Stol je pun čaša, flaša i cigareta. Na velikom panju pored klupe odloženo im je oružje. Ispred rampe jedan borg-arma otresito pregledava znakod (identifikacijska oznaka na vratu) na Lucijanovu vratu i propusnicu. Propušta ga. Lucijan šodranom cestom ode dalje na svojemu biciklu. Borg-arma sjedne za stol. Prstom si iskopa šmrklje iz nosa, pomiriše ih, izbriše o vojničke hlače i nastavi se kartati sa svojima kolegama.

 

 

ULICE BRDA

 

Lucijan je na vrhu brijega. Gleda oko sebe. Ispred njega je Brdo. Nekoliko trenutaka zatvori oči i sretno duboko udahne. A onda sjedne na bicikl pa se nizbrdicom spusti u gradić kojim dominira arhitektura od cigle. Cestom susretne seljaka koji na dva konja vozi prikolicu lanjskog sijena. Sa strane se u grabi igraju djeca. Iza plota je naslonjena nekakva baka u rupcu, a druga je ispred nje. Nešto komentiraju. Na banderama javne rasvjete razvučene su i žice za razglas. Ide kraj stadioruma (stadiona) Cepnjak po čijim zidovima netko lijepi plakate. Lucijan se vozi pored Vojnog garnizona i zatvora Mali rešt oko kojega se motaju borg-arme. Ulazi u prolaze ispod debelih zidova vodotornja.

 

 

SEKOV TRG (LIPOV TRG) U BRDU

 

Prvo se čuje i vidi samo bubanj, a onda bubnjar čitač u pratnji dvojice borg-armi razmota papir. Pred skupljenim narodom čita se Proglas. Sekov trg, koji je nekad nosio naziv Lipov trg, u samom je središtu Brda, upravnom središtu pokrajine Brdovela. Nalazi se na sjecištu glavne prometnice koja ide u pravcu sjever-jug i četiriju sporednih cesta koje mu prilaze sa strane. U sredini trga je trokutasta zelena površina u kojoj je postavljen veliki brončani kip auditora Seka, a oko nje teče kružni prometni tok. Tu je smještena gradska vijećnica Lipov dom, banka, pošta, tržnica, razne trgovine, Vojni garnizon i još neke zgrade potrebne za normalno odvijanje života u mjestu u kojemu je nastanjeno oko 10 000 duša. Na banderama s razglasa svira koračnica. Lucijan stoji kraj svojega bicikla.

 

BUBNJAR ČITAČ

Proglas... U ime naroda daju se na znanje i ravnanje sljedeće odredbe koje se imaju provoditi na dobrobit stanovnika Narodne Republike Eukon: 1. radi očuvanja svijetlih stečevina u borbi za slobodu svakog čovjeka te radi nastavljanja izgrađivanja bratstva i jedinstva između naroda i narodnosti Narodne Republike Eukon, pokreće se Treća vojna (rat) protiv svih državnih neprijatelja koji ugrožavaju ljudska prava pojedinca, prirodnu ravnopravnost spolova i društvo u cjelini. 2. zbog gore navedenoga, svaki sposobni muškarac u dobi od 20 do 30 godina u što kraćem vremenu mora se dobrovoljno javiti u najbližu stanicu Armije (vojske) radi upućivanja na provedbu zadataka od posebnog interesa. 3. u ovim ponosnim i odlučujućim vremenima mora se opet pokazati sloga i solidarnost u kolektivu diljem naše zemlje i zato se određuje da svako registrirano domaćinstvo za tu namjenu mjesečno izdvaja 3 katija. (1 kati jest 100 ulpena, novci).

 

Bubnjar čitač nakratko stane s čitanjem i pogleda uokolo.

 

BUBNJAR ČITAČ

To vam je samo 300 ulpena... U Sek-Ekelu, dana 8. protuletnjaka, 994. godine od donošenja Dokumene, a za 41. godine vladavine poniznog sluge svih naroda, auditora (cara) Seka. Izdano od Torija - Velikog vijeća... Uživajte.

 

Bubnjar čitač sprema papir. Cestom se kamionima upravo dovoze buntovnici i prisilno novačeni dečki. Za jednim kamionom trči maleno dijete i plače za ocem. Voznom (malo vojno vozilo) prestižu ga altarma (zapovjednik 10 vojnika) Buldo i altarma Devin. Pored njih leži dogsa. Altarma Buldo udari pucalom (oružje slično puški) dijete koje padne na cestu.

 

ALTARMA BULDO

Evo nasljednika...

 

Altarma Buldo, obrijane glave, i Devin, cereći se odvezu se dalje voznom. Dijete ustane i plačući nastavi hodati za kolonom vozila. Narod se šutke razilazi. Lucijan odlazi na biciklu u drugom smjeru. Iz razglasa na banderama se i dalje emitira koračnica.

 

 

DVORIŠTE KUĆE SKOPUSA LUSAKA, BRDO

 

Iznutra stariji sluga Cotin otvara manja vrata velikoga kolnog ulaza. Iza njega Lucijan prelazi preko lijepo uređenog dvorišta po kojemu su postavljeni brončani kipovi. Dvorište je ograđeno visokim zidom. Idu do ulaznog stubišta u luksuznu kuću. Kroz jedan prozor na katu, odmakavši zavjesu, sakriveno ih gleda Siganija, mlada Lusakova žena.

 

 

DVORANA U KUĆI SKOPUSA LUSAKA, BRDO

 

Lusakova dvorana. Luksuzna soba ima dvoja vrata sa svake strane. Na unutarnjoj strani nasuprot četirima prozorima, veliki je tirkizni keramički kamin. Zidove ispunjavaju četiri velike slike na platnu s alegorijskim motivima Proljeća, Ljeta, Jeseni i Zime. Između prozora su tri mramorna kipa Mladosti, Srednje dobi i Starosti. U sredini je velik stol s ukrašenim stolicama. Na stolu je kutija, dvije poluprazne čaše te dvije flaše sa sokom i vinom. Pored slike Ljeta, na kojoj se vidi polugola žena, skopus (namjesnik Doma ‑ u ovom slučaju Brdovela) Lusak i Lucijan gledaju u prazan strop. Lusak ima oko pedeset godina, malo je deblji, nosi košulju na pruge i ima malu bradicu.

 

LUSAK

... Sa što više žena. Neka ih bude osam... možda dvanaest. Zapravo, onda kada se odlučim za konačan motiv, tada ćemo znati i broj žena.

 

LUCIJAN

Toliko o ženama.

 

Lusak se smješka i dolazi do srednjeg kipa Srednje dobi. Lucijan ga slijedi. Lusak dira grudi žene na kipu.

 

LUSAK

Mogu imati i malo veće sise, veće od ovih, kao one koje si napravio na Ženi u Lipovu domu.

 

Lusak dolazi do stola, a Lucijan hoda iza njega.

 

LUCIJAN

Toliko o sisama.

 

Lusak otvara kutiju, broji Lucijanu novce i pokazuje propusnicu.

 

LUSAK

Ovdje imaš dvjesto katija za boje i ostalo što će ti trebati za slikanje na stropu. Napisao sam ti i posebnu propusnicu kako ne bi imao nikakvih problema na putu do Hazme. Ovih dana je na cestama dosta prometno. Čuvaj se.

 

Lusak malo zastane i pogleda Lucijana.

 

LUSAK

... I poruči prijateljima neka se klone gužve.

 

Lucijan slegne ramenima. Nešto promrmlja.

LUCIJAN

... K'o da u ovoj smotanoj državi netko nekoga sluša...

 

Stavlja propusnicu u kutiju pa sve skupa u svoju torbu.

 

LUCIJAN

Čim kupim pigmente u Hazmi, vraćam se doma u Malinal na izradu crteža. Zahvaljujem na svemu i ovaj put. Pozdravite gospođu Siganiju.

 

Čvrsto se rukuju i smješkaju. Lucijan izlazi. Lusak nastavi gledati u strop.

 

LUSAK

I pazi da ne potrošiš sve na žene.

 

 

GOSTIONICA ŠUPA, BRDO

 

Lucijan ulazi u gostionicu Šupa. Sve je puno ljudi. Dim i buka. U jednom kutu je šank, a u drugome kuhinja. Prolazi kroz gužvu i dolazi do veselog društva koje slavi Jorgovanov rođendan. Za stolom su Jorgovan, Ivan i Bedzga. Jorgovan je uvijek kratko ošišan. Na stolu je sve puno flaša i čaša.

 

JORGOVAN

Stiže i artein (umjetnik) Lucijan... Takvima je dobro u životu. Potegne tri crte gore, dvije crte dolje, potpiše se i evo petsto ulpena. Sigurno je opet, po tko zna koji put, dobro pogodio posao u skopusa Lusaka.

 

BEDZGA

Tebe više zanima stara ljubav Siganija koja je kod skopusa Lusaka, a ne umjetnost u skopusa Lusaka.

 

Lucijan sjeda za stol. Smije se.

 

LUCIJAN

Da je lako biti slikar, u svakom selu bi ih bilo barem pet.

 

Jorgovan mu toči piće. Malo mu pobjegne sa strane čaše.

 

JORGOVAN

Za tebe prirodni jabučni sok. Budući da živiš sam bez igdje ikoga i zato što je danas moj trideset i sedmi rođendan, imaš posebni prirodni tretman... Ivan i Bedzga imaju doma dobre žene koje se više brinu za njih nego za sitnu dječicu.

 

LUCIJAN

Jorgovana zanima i malo novija ljubav - Rosana. Šteta što je otišla u Hazmu - u bolji život. A Siganija se može vidjeti samo kroz prozor. Čuvao bi Lusak svoju mladu ženu još i bolje kad bi znao ono što ne zna. A za ono što zna, poručuje nam neka se ovih dana klonimo svake gužve.

 

Njihovu stolu priđe njihov prijatelj Lozmir koji u ruci drži flašu i cigaretu. Mršav. Visok. Redom ih prebrojava. Jorgovan ga zagrli.

 

LOZMIR

Lucijan. Jorgovan. Ivan. Bedzga. Brzog... Nema... Veze. Moram ja na jedno mjesto. Palom borcu pružiti ruku. 'Ajde...

 

JORGOVAN

Mi nazdravimo u ime svih žena. Živio naš prijatelj Lozmir!

 

LOZMIR

Živi... o.

 

Jorgovan i Lozmir ispiju piće. Lozmir ode koso hodajući na zahod. Pored njih bivši profesor Pelin, stariji gospodin, dodatno zarađuje za život pjevajući i svirajući žičano glazbalo. Trenutačno svira neki instrumental. Za stolom iza Pelina glasni su i pripiti njihovi poznanici, neprijatelji, iz stranke Ozici; Cijan i Latan te altarma Buldo s kojim je Lucijanova bivša djevojka Edena i njezina rodica Nita s kojom je altarma Devin. Edena ima 32 godine, manja je rastom, crne kose, lijepa i umišljena. Kraj njih za stolom dva neznanca jedu grah. Pored njih su putni ruksaci i drveni štapovi. Adrijan ima svijetlu kosu složenu u rep, kratku bradu i nosi naušnice. Na sebi stalno ima kožnu torbu i u dobi je od 38 godina. Bodul ima majicu na plavo-bijele pruge ispod koje mu se nazire trbuh, jednu veliku naušnicu i nosi čudan šešir koji je odložen na njegov ruksak. U dobi je od 40 godina.

 

IVAN

Ja mislim da je ipak Lucijanu najlošije pri srcu jer je njegova stara ljubav tako blizu njega da mu može čuti otkucaje slomljenog srca.

 

Svi gledaju prema stolu gdje se altarma Buldo i Edena ljube. Lucijan pije sok. Pelin sa strane pjeva.

 

PELIN

Potočić maleni dolinom žubori

Cijeli svijet govori o našoj ljubavi.

 

Neka nam govore, neka nas kleveću

Al' u našu ljubav neka se ne meću...

(Ramiz Brkić i Blaž Lenger: Potočić maleni)

 

JORGOVAN

Ima Edena sada važnijeg posla s altarmom Buldom nego slušati Lucijanovo srce.

 

Altarma Devin dolazi k Pelinu. Primi ga za košulju.

 

ALTARMA DEVIN

Daj ti Peline jednu za društvo za stolom... Daj onu našu... Drugarica Cajka...

 

Pelin nešto promrmlja, okrene se na drugu stranu i nastavi još glasnije pjevati. Altarma Devin nešto raspravlja sam sa sobom.

 

PELIN

... Majka mi govori neka ga zaboravim

Ali srce moje zaboravit ne može.

 

S tobom ću živjeti, s tobom ću umrijeti

S tobom ću, cvijete moj, u hladan leći grob.

(Ramiz Brkić i Blaž Lenger: Potočić maleni)

 

BEDZGA

Lako se vama smijati. Ako ste čuli Proglas, onda sigurno znate da ću morati u Armiju. Ide se u vojnu. Do trideset mi fali još deset mjeseci. Priča se da svi borgovi (redoviti vojnici) idu prema Tambulu na Istočnome moru.

 

IVAN

A svako domaćinstvo mora dati još tristo ulpena za taj glupi Sekov osvajački rat.

 

JORGOVAN

Nemoj se ti Bedzga brinuti. Na ciglani u gazde Joze gdje radiš, ima već dosta pečene cigle, a dok moje pčele rade, ja ću ti pričuvati ženu Micu.

 

Jorgovan toči Bedzgi vino u čašu. Malo pića ode na stranu. U taj čas na Jorgovana pada Pelin kojega je gurnuo altarma Devin. Jorgovanu iz flaše iscuri malo vina. On pogleda Devina koji se sa strane smije s Cijanom i Latanom. Malo otpije iz flaše pa njome udari altarmu Devina u glavu.

 

JORGOVAN

Šteta vina.

 

Na Jorgovana jurnu Cijan i Latan. Sruše ga na stol i sve skupa se razleti po podu. Lucijan digne svoju torbu u kojoj je kutija s novcima i počne njome mlatiti Cijana i Latana.

 

LUCIJAN

Novci zbilja kvare ljude.

 

Altarma Buldo zgazi Pelinovo žičano glzbalo i s altarmom Devinom koji je u međuvremenu ustao, napadnu Ivana i Jorgovana.

 

ALTARMA BULDO

Seljačine smrdljive!

 

Posjetitelji Šupe se razmaknu u stranu. U tučnjavi sruše stol za kojim su jeli Adrijan i Bodul. Bodulu ostane samo žlica u ruci. Njome pikne altarmu Devina u rebra koji se skvrči od bola, a onda ga udari tavom po glavi koju na brzinu otkopča od pojasa.

 

BODUL

Ovo ti je za večeru... a ovo ti je besplatno!

 

Adrijan podmetne drveni štap altarmi Buldu koji padne na altarmu Devina. Njega udari Bodul tavom po glavi dva puta.

 

BODUL

A ovo je dva puta besplatno.

 

U taj čas u Šupu upada vojna ophodnja; borg-arme Bušes-Gan i Moridan s dvjema dogsama. Puštaju dogse koje jure kroz gostionicu. Ivan, Bedzga i Jorgovan trče van kroz stražnja vrata na gostionici Šupa. Lucijan zastaje kod Adrijana i Bodula.

 

LUCIJAN

I vama bi bilo bolje da pobjegnete. Račun ćete platiti drugi put.

 

Lucijan izlazi kroz vrata. S poda se dižu altarme Buldo i Devin. Adrijan i Bodul uzimaju svoje torbe, štapove i bježe kroz vrata. Bodul sa stožastim šeširom na glavi, tavom još jedanput udari altarmu Devina u glavu.

 

 

DVORIŠTE GOSTIONICE ŠUPE, BRDO

 

Svjetla s vozna zaslijepe Adrijana i Bodula. Lucijan, Jorgovan, Ivan i Bedzga već leže na dvorišnom ciglanom podu. Nad njima su dva borg-arme s pucalima. Druga dvojica s pucalima primoravaju Adrijana i Bodula da legnu na zemlju.

 

BORG-ARMA BEZ ZUBA

Dolje! Dolje! Ruke na glavu.

 

Svi leže na podu. Iznad njih su četvorica borg-armi s pucalima. Jorgovan gleda u Bodula.

 

JORGOVAN

Ja sam Jorgo...

 

Borg-arma bez zuba udari Jorgovana pucalom.

 

BORG-ARMA BEZ ZUBA

Miruj. Miruj.

 

JORGOVAN

...Van.

 

Iz Šupe izlaze borg-arme Bušes-Gan i Moridan s dogsama, a iza njih altarme Buldo i Devin te Cijan i Latan. Dogse obilaze zarobljenike i njuše ih. Na Jorgovana curi slina. Altarma Buldo se zajuri i udari nogom Bodula nekoliko puta.

 

ALTARMA BULDO

A ovo je dva puta besplatno! Svi ćete vi noćas u Mali rešt (zatvor)... I malo duže.

 

Altarma Buldo zatim udari Lucijana.

 

ALTARMA BULDO

Gdje si nesposobni pjesniče?

 

Iza njih Altarma Devin uzima pucalo od borg-arme bez zuba i udari Jorgovana iznad kojega slini dogsa. A onda stane Bodulu na prste ruke. Cijan i Latan se iza cere. Iznenada klopnu vrata poljskoga zahoda. Zbunjeno izjuri Lozmir koji jednom rukom drži hlače, a drugom flašu. U ustima ima cigaretu.

 

LOZMIR

Koji gemišt?

 

Za trenutak svi pogledaju prema zahodu i Lozmiru čija se mršava figura vidi na svjetlu. Adrijan štapom u trenutku sruši borg-armu iznad sebe i okomi se na drugoga. Jorgovan otme pucalo altarmi Devinu, sruši ga i udari pucalom po licu borg-armu bez zuba. Bodul s tavom koja mu je još u ruci, udara trećeg borg-armu.

 

JORGOVAN

Neka ti doktor Bubanj popravlja zube!

 

Jorgovan ubija jednu dogsu.

 

JORGOVAN

Nakazo trutovska!

 

Druga dogsa grize Bedzgu i mlati njime okolo. Ivan tuče dogsu i vuče Bedzgu. Lucijan sa svojom teškom torbom udara altarmu Bulda po glavi. Cijan i Latan na zadnja vrata bježe nazad u Šupu. Jorgovan ubija pucalom i drugu dogsu koja pada na borg-armu bez zuba.

 

JORGOVAN

Sad slini po onome koji te je takvu napravio.

 

Borg-arme Bušes-Gan i Moridan leže na zemlji, a iznad njih Adrijan sa štapom. Svi stoje. Čuje se samo vozno koje radi i osvjetljuje dvorište.

 

ADRIJAN

Mislim da čujem još nekoga.

 

LUCIJAN

Onda opet isto: razlaz!

 

Lucijan s Ivanom pomaže ranjenom Bedzgi. Bodul s tavom u ruci usput još jedanput udari altarmu Bulda i Devina. Jorgovan uzima još jedno pucalo. Trče van kroz velika otvorena dvorišna vrata. Vozno još uvijek radi i osvjetljuje šestoricu borg-armi i dvojicu altarma koji se dižu. Na podu ostanu ležati dvije mrtve dogse. Lozmir pije iz boce, a drugom rukom drži si hlače.

LOZMIR

Živjela Libertina! Živio potočić maleni!

 

 

STADIORUM CEPNJAK, BRDO

 

Pet vozna juri cestom sa strane kolonada stadioruma Cepnjak. Vanjska rasvjeta osvjetljuje prizor. Iz jednog vozna altarma Buldo i Devin pucaju na bjegunce koji su ispred njih. U drugome su borg-arme Bušes-Gan i Moridan. Jorgovan jednim otetim pucalom pogodi prednju gumu trećeg vozna. Njegov pomoćnik i vozač lete zrakom, a vozno eksplodira nakon što se zabije u stup stadioruma. Jorgovan baca drugo pucalo Adrijanu.

 

JORGOVAN

Da vidimo kako ti ide pucalo!

 

Adrijan malo zastane, nacilja i opali dva puta. Sruše se vozač i suvozač u četvrtom voznu. Vozno s mrtvim tijelima nastavi s vožnjom po cesti.

 

JORGOVAN

Čega si se ti napušio?

 

Oko bjegunaca počnu letjeti meci koji se zabijaju u stupove i plakate na zidovima stadioruma Cepnjaka. Bedzgu je ranila dogsa i krvari. Vuku ga Ivan i Lucijan.

 

IVAN

Dobro je... Nije jako.

 

Bodul zaostaje jer je malo deblji. U ruci drži tavu. Puše.

 

BODUL

Ode večera... A lijepo mi je rekla moja Melanija neka ostanem doma!

 

LUCIJAN

Iza je drveće... A nama je lijepo rekao Lusak neka se klonimo gužve. Još sam ostao i bez bicikla.

 

Bjegunci skreću iza stadioruma među drveće. Zadnji su Jorgovan i Adrijan. Adrijan ubija još jednog borg-armu.

 

JORGOVAN

Možete k meni na rođendanske kolače... Ja sam Jorgovan.

 

ADRIJAN

Mene možete zvati Adrijan, a moj kolega se odaziva na ime Bodul.

 

I oni nestaju među drvećem. Vozno s borg-armama ne može dalje. Staju. Još nekoliko puta zapucaju za njima.

 

ALTARMA BULDO

Gamad libertinska! Ima i za vas otrova!

 

Altarma Devin okreće vozno. Za njima se okreće borg-arma Bušes-Gan s Moridanom i jedan borg-arma sam na svojemu voznu. Odlaze natrag. Iznad njih je na nebu veliki crveni mjesec.

 

 

LIVADA KRAJ RIJEKE GRANITE, MOSTIĆ

 

Na rijeci pogažena trava pliva vodom i zaustavlja se na biljkama koje strše iznad vode. Na nju se naslaže još nekoliko njih. Netko baci granu u vodu. Iza zbunjene Livadine koja je to promatrala, pojavi se Adrijan. Livadina je lijepa, dobra i pametna djevojka od 27 godina, s crnom dugačkom kosom spletenom u dvije pletenice. Na uhu ima četiri naušnice.

 

ADRIJAN

Ne bih želio prekidati promatranje pogažene trave koja pliva po vodi... Samo da javim da sam vratio krave nazad na livadu. Bile su u kukuruzi.

 

Livadina pocrveni. U rukama drži knjigu i šibu.

 

LIVADINA

Hvala. Eto... I od promatranja pogažene trave koja pliva po vodi može se puno toga naučiti.

 

ADRIJAN

Jorgovan me je upozorio da pored Granite mogu naletjeti na jednu opasnu kuharicu. Ti si sigurno Livadina?

 

LIVADINA

A ono tamo su Šarova, Malenka i Pisova. Njih si već upoznao.

 

Livadina spremi knjigu u torbu. Nekoliko koraka šutke hodaju od rijeke prema kravama. Na travi je rosa. Jutarnje sjene drveća još su dugačke. Adrijan nosi jednu manju torbu na prsima i štap. Livadina pogleda u sat na ruci.

 

LIVADINA

Već kasnim. Moram na posao u ciglanu gazde Joze... Mislila sam da poznajem sve Jorgovanove prijatelje?

 

ADRIJAN

Ime mi je Adrijan. Kolega Bodul i ja noćas smo bili pozvani na rođendanske kolače u Jorgovana u Pretokima. Mi idemo iz Rosene na sjeveru pa prema Sakri na jugu. A Jorgovana, Lucijana, Ivana i Bedzgu poznam već od noćas. Eto... Tako nekako. Primijetio sam da ovdje svi rade u gazde Joze?

 

LIVADINA

Onda dobro. Onaj tko se druži s njima, već je naviknut na svakakve gluposti.

 

Dolaze do krava. Livadina šibom tjera krave s livade na put.

 

LIVADINA

Ako se i ti želiš zaposliti u gazde Joze, mogu ga danas pitati za ručkom? Već ih je dosta otišlo u vojnu pa će mu trebati radnika u ciglani? Ili više voliš brašno? Ima on i mlin i trgovine i... zahvaljujem na pomoći. Zdravo budi i pozdravi sve svoje prijatelje, i stare i nove.

 

Livadina se nakloni, nasmije se i ode brzo za kravama. I Adrijan se nakloni njoj.

 

ADRIJAN

I drugi puta... Lijepa kuharice.

 

Adrijan gleda za Livadinom koja tjera krave putem prema drvenom mostu preko rijeke Granite.

 

 

LIVADA KRAJ ŠUME, PRETOKI

 

Na okviru sa saćem vidi se na tisuće marljivih pčela. Jorgovan i Bodul u pčelarskoj opremi na livadi pored šume baš pregledavaju košnice. Vozno s borg-armama leti po neravnoj zemlji. Jorgovan i Bodul uspijevaju pobjeći u šumu. Članovi patrole pucaju za njima.

 

 

SOBA NA SELU, BEDZGOVA KUĆA, PRETOKI

 

U skromnoj seoskoj sobi Bedzga sa zamotanom rukom i žena Mica jedu za stolom. Borg-arme upadaju u kuću. Sruše stol i sve s njega. Bedzgu grubo vuku kroz vrata. Micu gurnu na pod. Maleni sin Buki stoji u kinderbetu i plače.

 

 

MLIN, PAROMLIN U GAZDE JOZE, BRDO

 

U gazda Jozinu mlinu. Borg-arme vuku Ivana po brašnu rasutom po podu. Drugi radnici bespomoćno stoje sa strane i gledaju nemili prizor.

 

 

LIKOVNA RADIONICA, LUCIJANOVA KUĆA, MALINAL

 

Stara kuća Lucijanova pokojnog djeda i bake. Po likovnoj radionici vidi se sve razbacano. Kroz vrata i otvoreni prozor propuh razbacuje papire.

 

 

STARA CIGLANA, BRDO

 

Šišmiši lete u noći oko visokog dimnjaka. Stara ciglana. Napola ruševina. Između građevina raste mlado drveće. Vani je stražar s pucalom. Kraj njega prolazi Reta i Breza. Pozdravljaju ga i ulaze unutra. Čuje se sova koja preleti zrakom. Na nebu je mjesečina s oblacima.

 

 

UNUTRAŠNJOST STARE CIGLANE, BRDO

 

Unutra u jednoj staroj peći gori vatra. Livadina baca drva na vatru koja joj osvjetljuje lice. Pomaže joj Kupinela, naočita crnokosa švelja.

 

Odmah pored, u nekoj dvorani, prisutni su: vođa Gaber, Gaberov djed Crco, Stari Slolin zvan SS, Lucijan, Jorgovan, Adrijan, Bodul, Brzi, Reta i Breza, još jedna žena te pet muških članova. Gaber ima 30 godina, kratko je ošišan i s naočalama. Crco je star, bez zuba i nosi nekakvu starinsku kapu. Stari Slolin zvani SS je stariji čovjek, inteligentan. Brzi ima 34 godine, sportski je tip. Traje tajni sastanak zabranjene stranke Libertine iz Brdovela.

 

GABER

... A onda su Ivana i Bedzgu, kao i one koje su prije pokupili za vojnu, zatvorili u Mali rešt. Sigurno će iz Brda biti prebačeni dalje u Gradinu u Rešt i vojni garnizon. Moramo se nekako pobrinuti za Bedzgovu ženu Micu, za Ivanovu ženu Suzasi te njihovu djecu. Prije tri dana su za borga odveli i brata mi Lipana. Zato večeras nema lovačkih priča...

 

JORGOVAN

Možda Lipana i puste iz Armije kad čuju njegove lovačke avanture.

 

LUCIJAN

A ovdje su svi opet slušali pčelarske priče. I naši novi prijatelji Adrijan i Bodul već sve znaju o košnicama, saću i maticama.

 

Adrijan i Bodul se naklone prisutnima koji ih gledaju. Adrijan nosi svoju torbu.

 

LUCIJAN

Oni putuju iz Rosene i Zagrada na sjeveru kroz Gradinu i naš Brdovel, idu preko Hazme i Pustalita na Južno more u Sakru... Ukratko.

 

RETA

Daj ti Gabere da mi riješimo tko ide na Veliki sabor Libertine u Hazmu 12. travena (4. mjesec), na Dan Republike Eukon. Ako Jorgovan nastavi o svojim trutovima, nećemo biti gotovi do sudnjeg dana.

 

GABER

Imaš ti pravo Reta. Dobro te je istrenirala tvoja draga žena Breza kojoj si priženjen.

 

BREZA

Sretno priženjen! Već dugo, dugo godina...

 

Breza pomiluje Retu po kosi, zagrli ga i poljubi naglas. Reta se nasmije i samo slegne ramenima.

 

GABER

Kao što ste i sami čuli u Proglasu... Auditor Sek ide u Treću vojnu, ovaj put ide na Tambul i vjerojatno Rizic na istoku Zapadnog Sferakona. Opet diže poreze da može financirati Armiju. Narod se buni. Kao i prije četrdeset i tri ljeta kad je Sekov prethodnik Sati II. oteo zemlju seljacima za uzgoj uljane repice, nastala je Zimska buna...

 

Gaberov djed Crco počne mahati rukama i tumačiti svima ostalima.

 

CRCO

Imam ja još jedan zakopani top...

 

BRZI

Znamo mi sve o tvojem topu i vođi Duhu koji je poslije Zimske bune pobjegao u Herzo, a ti si ostao u Brdovelu i čuvaš taj zakopani top za drugu bunu.

 

JORGOVAN

A ti si Brzi sakrio svoju Zoru da ju nitko ne vidi. Možda ima velik trbuh pa se zato ne smije vidjeti. Dok ti budeš vozio kamion u gazde Joze na ciglani, mi ćemo besplatno provjeriti njezino blaženo stanje.

 

BRZI

E, sad se javlja pravi stručnjak za provjeravanje ženskih trbuha... osobito u Siganije i Rosane... i Marijane... i...

 

GABER

Ostavite vi Brzoga neka on sam provjerava Zorin trbuh. Na Stadiorumu u Hazmi za Dan Republike Eukon igra se i finale u bolinu (sport sličan nogometu i rukometu). Ove godine naš Brzi ne igra za ekipu Gradine jer ga ne pušta gazda Jozo... A ima i posla oko Zorina pupka... Lucijana i Jorgovana traže borg-arme po cijelom Brdovelu, pa bi možda bilo dobro da nestanu još koji tjedan, a možda i mjesec, dok se situacija ne smiri... Tko onda ide 12. travena u Hazmu na Veliki sabor Libertine?

 

Svi se pomalo međusobno pogledavaju i komentiraju. Žene su na okupu. Adrijan gleda Livadinu koja popravlja vatru.

 

JORGOVAN

Altarma Buldo ima drugoga zanimljivijeg posla s Edenom, a ne da traži Lucijana po Malinalu.

 

LUCIJAN

Imaš pravo. Ionako moram u Hazmu po pigmente za sliku u skopusa Lusaka. Jorgovanove pčele uvijek rade dok on hoda okolo pa bi možda on u međuvremenu rado posjetio svoju prijateljicu Rosanu u Hazmi i pitao ju za njezino zdravlje... Evo, nas dvojica bismo mogli biti na tom tajnom sastanku!

 

Ruku digne Stari Slolin zvani SS.

 

GABER

Za riječ se javlja Stari Slolin zvani SS. Sudionik Zimske bune kao i moj djed. Ali on nema zakopan top.

 

STARI SLOLIN ZVANI SS

Kao što vidite, situacija je složena i svi skupa moramo biti jako oprezni. Pazite na Latana, Cijana i ostale iz stranke Ozici koji podupiru auditora Seka i njegovu Armiju. Na Velikom saboru u Hazmi čut ćete što i kako dalje. Možda vođa Bartel iz Lidina i drugi čelnici Libertine imaju kakvu viziju o budućnosti Republike Eukon. Za svaki slučaj klonite se cesta na kojima su patrole borg-armi.

 

U isto vrijeme počnu pričati Jorgovan, djed Crco i još neki.

 

JORGOVAN

To su Guzi-lizici, a ne Ozici...

 

CRCO

Imam ja još jedan zakopani top. Jednog dana bit će on k'o nov. Samo...

 

RETA

Imate Vi zakopanu rakiju...

 

Svi počnu nešto komentirati i raspravljati po grupama. Kupinela, Breza i još jedna žena su zajedno. U dvorani je nastala prava galama.

 

Malo dalje Livadina drvenim štapom sama popravlja vatru u peći. Prilazi joj Adrijan koji nosi sitna drva. Pruža joj nekoliko grana. Livadina ih uzima. Osvjetljuje ih svjetlost od vatre.

 

ADRIJAN

Evo, malo drva za vatru. Kuharice znaju najbolje kakva vatra treba biti.

 

LIVADINA

Od vatre se može i opeći...

 

Livadina baci drva u vatru. Iskre polete okolo. Drži štap u ruci uperen prema Adrijanu.

 

LIVADINA

... Ako joj se previše približiš! Nisam znala da si ti i tvoj prijatelj članovi Libertine?

 

 

ADRIJAN

Nismo mi ničiji članovi. Kao što se vidi iz priloženoga, do Hazme nećemo putovati sami, a onda nastavljamo dalje na jug do Sakre. Hvala vam svima za gostoprimstvo, ali za sve skupa što se ovdje događa, baš mi je svejedno. Kao one tvoje trave na vodi - dođu i prođu.

 

LIVADINA

I od tih malih trava koje plivaju na vodi, mudar čovjek može puno toga naučiti. A bedast je onaj koji misli, ako gori susjedov štagalj, da se neće zapaliti i njegov.

 

ADRIJAN

Izgleda da su ovdje kuharice jako školovane.

 

LIVADINA

Posebno su naučile koji se tajni sastojci strancima obavezno stavljaju u jelo.

 

ADRIJAN

Sva sreća da imam prijatelja Bodula koji voli kuhati i uvijek sa sobom nosi trave kojima se koristi za pripremanje jela. Jednog lijepog dana možda probam i juhu koju ćeš ti skuhati? Idem sad čuti gdje je zakopan taj top... Onda doviđenja.

 

Adrijan se nakloni. Ode do drugih koji galame. Livadina popravi vatru. Gleda za njim.

 

LIVADINA

Sretno vam bilo putovanje do doma.

 

Adrijan se okrene i nasmije.

 

ADRIJAN

Vidimo se na ručku!

 

LIVADINA

Jednog lijepog dana!

 

Livadina se nasmije. Sa štapom u ruci duboko se nakloni i mahne rukom na pozdrav. Adrijan se pridruži grupi koja galami, a Livadina nastavi prekapati po vatri. Raspiri žeravicu. I plamen vatre se odmah jako pojača.

 

 

HAZMA

 

Hazma je velik grad s oko 900 000 stanovnika, nastao na ostatcima ogromnih ruševina iz vremena prije Doba tišine. U zraku lete eroplani (letjelice slične cepelinu). Gradom dominira kamena arhitektura. Pored šesterokutnog hrama sekte Satanus-Elezie dolazi se na glavnu gradsku tržnicu smještenu u unutrašnjost ruševine divovskog nebodera zvanog Veliki plac. Između ruševina betona i čelika, na puno katova koji su međusobno spojeni, sve je puno ljudi, trgovaca i razne robe za prodaju iz cijeloga carstva. Šaroliki prolaznici su na gradskim ulicama. Preko Sekova trga, koji se nekad zvao Soleus, a svi ga tako zovu i dalje, dolazi se do velike palače Giardene u kojoj je glavna vijećnica. Neki dijelovi građevina oko trga su u skelama radi obnove. Iza se vide Bijeli dvori, raskošna rezidencija upravitelja Hazme. Velikim prilaznim stubama kroz glavna vrata se ulazi u palaču.

 

 

PREDVORJE, GIARDENA, HAZMA

 

Kroz veličanstveno predvorje hoda nekoliko užurbanih službenika. Neki nose papire. Jedan netom izlazi iz Dvorane kraljeva.

 

 

DVORANA KRALJEVA, GIARDENA, HAZMA

 

Kroz vrata koja upravo zatvaraju dvojica stražara, ulazi se u Dvoranu kraljeva, peterokutu ogromnu prostoriju gdje se održava Provingol (vijeće) i već traje rasprava. Sa strane po dvorani su kipovi iz prošlosti. Na zidovima su reljefi i slike iz povijesti Hazme i stare Republike Eukon. Na svakome od pet zidova su prizori iz povijesti gradova Hazme, Risesa, Cubina, Gradine i Lidina. Na jednom zidu je zatvorena skela. U unutrašnjosti, od strane ulaza, peterokutni je postament na kojemu je prije bila knjiga - zakonik Dokumena, a sada je kip auditora Seka. Na jednom kraku peterokuta je malo povišeno prijestolje zajedno s dva kipa koji drže staru kartu Republike Eukon. Na njemu sjedi skopatus (namjesnik Provingola, u ovom slučaju Hazme) Zirak s lancem oko vrata. Zirak ima 49 godina. Nosi brkove i malenu bradicu. S njegove lijeve strane je manje važno mjesto za sjedenje za kojim su predstavnici civilne vlasti: edili (visoki službenici), obadvojica u dobi od 30 godina; Zaminik, mlađi i Sonag te zapisničar koji stalno piše i šuti. Sa Zirakove desne strane su ista takva mjesta za sjedenje na kojima su predstavnici vojne vlasti: egzarma (zapovjednik 1 000 vojnika) Linka, mršav asket s naočalama, uvijek u pratnji arme (zapovjednik 100 vojnika) Grujona s bradom, koji sjedi iza njega, altarma Zigidun koji vodi javne poslove te altarma Valtazar koji vodi tajne poslove vojne vlasti. Na ostala četiri kraka, za velikim peterokutnim stolom, ukupno dvanaest mjesta, sjede provinzi (zastupnici), predstavnici vijeća iz okolnih Domova. Dvije su stranke; Narodijci, srednja struja, koji su za republiku, a čiji je glasnogovornik Lapicisius s još petoricom; te Ozici koji podupiru carstvo čija je glasnogovornica Pusialis s još dvjema ženama i trojicom muškarca istomišljenika. Traje svađa i galama između predstavnika tih dviju stranaka.

 

LAPICISIUS

... I što sada nakon Proglasa? Manje radnika na poslu - više ranjenih u bolnicama.

 

PUSIALIS

Pazi ti što govoriš druže Lapicisiuse! Ne poštuješ nepogrešivu volju našega dragog auditora Seka! Svi vi iz stranke Narodijci još ste uvijek za nekakvu zaostalu državu, a ne za suvremenu narodnu republiku koja se temelji na ljudskim pravima i slobodama.

 

LAPICISIUS

Gospođo Pusialis i poštovane druge članice i članovi stranke Ozici, vaše su ogromne plaće zarađene u debelom hladu, pa možete bez muke, kao i svi mi ovdje prisutni, dati 3 katija ili 300 ulpena svaki mjesec, ali narod koji živi od znoja lica svog, nema ni sada dovoljno za kruh. A tko ima djecu, tome je mrak i u podne.

 

PUSIALIS

Tko im je kriv što se razmnožavaju!

 

Na to počne galama iz dvaju suprotstavljenih tabora. Neki su se digli i prijete onima drugima rukama. Skopatus Zirak počne zvoniti zvoncem da utiša buku. U svojemu govoru Zirak uvijek izbjegava riječ "narodne".

 

ZIRAK

Molim lijepo za mir u ovom domu... Neka se i dalje svatko množi i plodi, možda ne gdje hoće, ali ono barem s kim hoće. Iskreno se nadam da će pučanstvo moći podmiriti novoprispjele obaveze prema državi. Mi ovdje još moramo riješiti protokol programa za Dan Republike Eukon i dolazak auditora Seka na glavnu proslavu na Stadiorum, gdje će se održati završni turnir u bolinu.

 

Ruku digne edil Sonag.

 

ZIRAK

Za riječ se javlja edil Sonag.

 

SONAG

Poštovani skopatuse grada Hazme, gospodine Zirak, cijenjeni predstavnici vojne vlasti; egzarma Linka, altarme Zigidune i Valtazare, kolega edil Zaminik, mlađi, predstavnik civilne vlasti te sve uvažene zastupnice i zastupnici ovoga Provingola! Što se tiče proslave Dana Narodne Republike Eukon 12. travena ove godine, mislim da ne bi trebalo puno odstupati od protokola prijašnjih godina jer se pokazao lijepim i funkcionalnim bez nepotrebnih financijskih izdataka. Predlažem da se ostatak novaca predviđen proračunom u tu svrhu zajedno s rezervnim fondom, prenamijeni za pomoć najugroženijim žiteljima Hazme i okolnim domovima.

 

U riječ upadne edil Zaminik, mlađi.

 

ZAMINIK, MLAĐI

Ja mislim da ne treba štedjeti za dolazak velepoštovanog auditora Seka i ostalih visokih gostiju iz Narodne Republike Eukon. Neka se sirotani snalaze kako znaju i umiju jer su sami krivi za svoje stanje i neimanje... Samo da znate nešto drugo, jako važno, što će posebno zanimati altarmu Valtazara iz tajnih službi. Ja znam da se taj dan održava tajni Veliki sabor zabranjene stranke Libertine. Zakonom Azapenom, od prije osam godina, jasno je zacrtano da se moramo riješiti onih koji ruše svete stečevine naše Narodne Republike Eukon. Iz mojih povjerljivih izvora još nisam uspio doznati samo mjesto održavanja. To je prilika da se jednom za svagda riješimo tih napasnika koji se suprotstavljaju velepoštovanom auditoru Seku.

 

PUSIALIS

Tako je! Dolje svi narodni neprijatelji!

 

Pusialis se pridruže i ostale članice i članovi stranke Ozici. Neki ustanu.

JEDAN ČLAN STRANKE OZICI

Treba ih pobiti!

 

DRUGA ČLANICA STRANKE OZICI

U rudnike Ore s njima... Neka kopaju dok ne crknu!

 

LAPICISIUS

Sramite se! Kakve su to riječi?

 

Nastaje galama. Dignu se i neki iz redova Narodijaca. Svađa između stranaka se nastavlja. Najglasniji su Lapicisius i Pusialis. Skopatus Zirak sjedi nepomično na prijestolju. Kao da ga se to sve skupa nimalo ne tiče. Sve nestaje u jednom žamoru. Oko Ziraka je u vrtlogu cijela dvorana. Prostor kao da se diže u visinu prema kupoli.

 

Skopatus Zirak s lancem oko vrata sjedi sam na prijestolju. Nakon nekog vremena u tišini, trgne se, pokupi papire sa stola, ustane pa krene prema dijelu dvorane gdje je postavljena skela.

 

ZIRAK

Arteine Pepsine!

 

Iza zavjese na skeli pojavi se Pepsin. On je iz Lidina gdje mu žive bogati roditelji. Studirao je s Lucijanom i Orbitom. Radio je zajedno s Lucijanom za Ziraka i Lusaka. Nosi naočale. Ima 34 godine. U ruci drži dva kista. Silazi dolje.

 

ZIRAK

... Iz ponosnoga grada Lidina, grada na tisuću slapova.

 

Čvrsto se rukuju. Zirak sve poštuje.

 

ZIRAK

Baš mi je drago.

 

PEPSIN

Poštovanje.

 

ZIRAK

Nisam Vas vidio nekoliko tjedana. Bio sam u Cubinu i Risesu pa onda u Sek-Ekelu kod auditora.

 

PEPSIN

Bez Vas je ovdje dosadno i ništa se ne događa. Sigurno je Sek opet prigovarao što trošite novce na obnovu Hazme nakon onog potresa.

 

ZIRAK

Bilo bi dobro da je samo to. Između ostalog, smeta njemu i ovaj moj lanac koji je iz vremena stare Republike Eukon... To su bili dani...

 

Zirak i Pepsin su kod kipa Seka.

 

ZIRAK

... U ovoj časnoj Dvorani kraljeva, na ovome mjestu je stajao zakonik Dokumena. Tada su ljudi imali svoje obaveze... i svoja prava. Živjelo se u miru. Ovo naše vrijeme je luda kuća.

PEPSIN

Moram Vam vratiti one dvije knjige iz vremena prije Doba tišine.

 

Zirak hoda okolo po dvorani i gleda zidove pune umjetnina. Priča sam sebi. Kraj njega je Pepsin. Zirak nosa papire, a Pepsin kistove.

 

ZIRAK

Naravno da je zabranio knjige iz vremena prije Doba tišine. Zašto bi ljudi znali svoju povijest ma kakva ona god bila? Bolje je da su glupi.

 

Stoji kraj jedne slike i nakon nekog vremena progovori.

 

ZIRAK

Lakše ih se uvjeri u svoje gluposti... Kako Vaš prijatelj Lucijan? Je li još uvijek u svojemu Malinalu? Bolje bi mu bilo da je ostao stvarati ovdje u Hazmi. Ako se dobro sjećam, nešto se svađao sa svojim roditeljima.

 

PEPSIN

Živi sam u kući pokojnog djeda i bake u Malinalu. Roditelji i sestra su mu u Gradini. Sada su u dobrim odnosima. Jedino opet ima ljubavne jade.

 

ZIRAK

Tako je to sa ženama. Lijepo i pametno su dva različita pojma. Kažite Lucijanu kako ovdje za dobre arteine uvijek ima posla dok god ja budem upravljao Hazmom.

 

Zirak se opet rukuje s Pepsinom.

 

ZIRAK

Sutra ću rado vidjeti kako idu Vaši radovi. Za danas mi je svega dosta.

 

Zirak odlazi. Još se čuje iza vrata.

 

ZIRAK

Imam nekoliko novih knjiga!

 

Pepsin se nasmiješi na Zirakove riječi. Ispod skele gdje su mu stvari za rad, ostavlja dva kista. Uzima nekakvu limenku s bojama. Penje se nazad na skelu pa onda nestane iza zavjese.

 

 

RASKOŠNA SOBA, PALAČA BIJELI DVORI, HAZMA

 

Zizina guzica se miče lijevo-desno. Sluškinja Ziza i Tanija čiste prašinu s porculanskih figura. Debeli Balodinus, Inkasin muž, u ruci drži tanjur s kolačićima i jede, šetkara se iza njih i pohotno ih gleda u guzice. Prostrana raskošna soba je puna skupocjenog namještaja i umjetnina. U velikom kaminu gori vatra. Ispred njega sjedeći u luksuznim foteljama, Zirakova supruga Alemina i mlada plavuša Inkasa raspravljaju o modi i ogovaraju. Alemina ima 49 godina, na sebi ima puno skupocjenog nakita, elegantno je dotjerana. Alemina pokazuje na Inkasine cipele.

ALEMINA

... Nikako mi se nije sviđala ta crvenkasta boja.

 

Inkasa diže obadvije noge. Okreće cipele i gleda u njih.

 

INKASA

I meni su se činile tako staromodne i zaostale. Takve više nitko i ne nosi. Jedino ona blentača Pinakosa. Ove nove su puno ljepše.

 

ALEMINA

I dobro ti pristaju uz naušnice koje si kupila na Floreusu u Starome gradu.

 

INKASA

Baš me zanima što će drugi reći navečer u Eleziji na obredu.

 

Ulazi Zirak. Bez lanca. U ruci nosi papire sa sjednice Provingola. Sluškinja Tanija čisti prašinu s jednoga kipa. Zirak joj se lagano nakloni.

 

ZIRAK

Svako dobro želim. Kako ide borba s prašinom, gospo Tanija?

 

Tanija radi i priča. Malo se nasmije.

 

TANIJA

Lakše nego Vama. Prašina šuti.

 

ZIRAK

I prije će prašina progovoriti nego neki zašutjeti. Zar niste već trebale završiti svoj današnji rad?

 

TANIJA

Upraviteljica Alemina nam je zadala malo dodatnog posla. Još malo pa smo gotove.

 

ZIRAK

Onda dobro. Želim Vam sretan rođendan. Budite zdravi i pametni.

 

TANIJA

Hvala puno upravitelju. Zahvaljujem na poklonu.

 

Sluškinja Tanija se nasmiješi, brzo nakloni i nastavi dalje čistiti kod drugog kipa. Zirak se opet lagano nakloni. Na drugom kraju sobe Balodinus stoji i jede iza sluškinje Zize. Lagano digne jednu ruku u kojoj drži keksić i mahne njome više puta na pozdrav. Zirak mu se nakloni. Kod kamina i dalje sjede Alemina i Inkasa. Zirak se nakloni i njima. U ruci drži papire.

 

ZIRAK

Moja draga ženo Alemina... Gospođo Inkasa... Nadam se da ne ometam vaš važan razgovor.

 

ALEMINA

Opet su nam došli dragi gosti. Čekali smo te za stolom. Balodinus je bio gladan. Dugo te nije bilo s Provingola pa smo sami ručali.

 

INKASA

Idemo večeras u Eleziju na obrede pa se dogovaramo o garderobi.

 

ZIRAK

U vašu raznobojnu garderobu ne bih se miješao. Vi ste lijepe s njome ili bez nje. A o sekti Satanus i dalje nemam puno svijetlih komentara.

 

INKASA

Pa auditor Sek je njezin vrhovni svećenik, ab initio.

 

ZIRAK

Pa i ako je auditor Sek njezin vrhovni svećenik deset puta.

 

ALEMINA

Pusti ti njega. Zirak stalno živi u starome kamenju i sanja o novoj pravednosti. Čudim se kako ga Sek drži za skopatusa Hazme. Kad bi on samo znao, što ovaj o njemu misli.

 

ZIRAK

Možda zato što imam tako pametnu ženu?

 

Zirak se nakloni Alemini i Inkasi.

 

ZIRAK

Ostavljam vas u donošenju teških odluka. Odoh ja na večeru. Valjda je nešto ostalo iza Balodinusa.

 

Zirak izlazi van iz salona. Tanija i Ziza čiste u kutu. Balodinus se šetkara iza njih i gleda im u guzice. U ruci još drži tanjur i kupi mrvice s njega. Alemina i Inkasa su kod kamina.

 

INKASA

A možda dođe i Zaminik, mlađi?

 

Inkasa dodirne ruku Alemini. Alemina se nasmije.

 

ALEMINA

A vidjet ćemo.

INKASA

Bez one svoje rospije Rosiene, Ronese...

 

ALEMINA

Rosane.

 

Alemina drži i pomiluje Inkasu po rukama.

 

 

DVORANA SEKTE SATANUS, ELEZIA, HAZMA

 

Grozd na tanjuru. Netko otkine bobicu i pojede. Dvorana sekte Satanus u hramu Eleziji. Veliki sakralni prostor ispunjen slikama i kipovima demona. Polumrak. Okolo gore baklje i jedna velika vatra u sredini dvorane. U prednjem dijelu je žrtvenik oko kojega drogirana djevojka u haljini počinje ples u laganom ritmu. Iza je oltar ispunjen kipovima krilatih demona u čijoj sredini je kip auditora Seka. Sa strane sviraju bubnjevi. Dvorana je ispunjena stolovima s hranom i pićem. Na ležaljkama su normasi (vjernici). Među njima je Zaminik, mlađi, Alemina i Inkasa. Oni se međusobno ljube i daju piti vino jedno drugom. U stražnjem dijelu dvorane, koji je odvojen ogradom, okiami su (pripravnici sekte Satanus). Oni imaju posebne jednake haljine, stoje i gledaju. Ritam bubnjeva se ubrzava. Njega prati ples djevojke oko žrtvenika. Ona se svlači. U dvorani počinje glasno odobravanje. Negdje sa strane Balodinus jede meso i liže nekakvu ženu. Drži ju za guzicu. Bubnjevi sviraju jače. Ushit raste. Žena koja pleše svlači se do kraja. Ispod glavnog oltara u dvoranu ulazi ektor initio (visoki svećenik) Ceri zajedno s bračnim drugom Upkom. Drže se za ruke. Iza njih su initioni (svećenici sekte Satanus). Svi u dvorani su u ekstazi. Zaminik, mlađi svlači Inkasu i Aleminu. Žena se previja po žrtveniku. Polijevaju je vinom. Bubnjevi tuku sve brže.

 

 

RUŠEVINE CRKVE, GROVAČA

 

Još se neko vrijeme čuju bubnjevi. Adrijan ima noćne more. Nešto sanja.

 

ADRIJAN

... Avandin... Avandin... Knjiga... Četvrta knjiga. Avandin!

 

Adrijan se budi u znoju. Otvara oči prestravljen. Gleda oko sebe. Bodul i Jorgovan spavaju kraj vatre koja se lagano gasi. Pored Bodula je njegov stožasti šešir. Jorgovan drži pucalo. Oko njih su tanjuri i zdjela. Lucijan je malo dalje. Kraj njega je mapa s papirima. Svi imaju putne ruksake. Adrijan i Bodul imaju štapove. Društvo se nalazi podno ruševina srušene crkve u mjestu zvanom Grovača. Sa strane je staro groblje. Oko njih je nekoliko stabala. Adrijan nešto razmišlja i nesvjesno stiska svoju torbu koja mu je na prsima. Svuda je tišina.

 

 

PORED RUŠEVINA CRKVE, GROVAČA

 

LUCIJAN

Sunce je na pola neba...

 

Lucijan drma rukom Adrijana. U drugoj ima šalicu čaja. Iza njih Jorgovan i Bodul kraj vatre spremaju doručak.

LUCIJAN

... Ostavit ćemo te na groblju.

 

Adrijan se prene i uhvati Lucijana za ruku. Drugom rukom nesvjesno primi svoju torbu. Lucijanu se malo prolije čaj.

LUCIJAN

Eee... Nisam mislio ništa loše. I ne mislim ti ukrasti tu tvoju torbu koju stalno nosaš okolo.

 

Adrijan sprema svoju ležaljku.

 

LUCIJAN

Noćas si nešto sanjao i spominjao nekakvu knjigu... i nekakvog Avandina.

 

Adrijan stavlja stvari u ruksak. Uopće ne gleda Lucijana koji stoji kraj njega i pije ostatak čaja.

ADRIJAN

Doručak je na drugoj strani.

 

LUCIJAN

Danas je Adrijan ustao na lijevu nogu. Možda ga raspoloži pečeni zec.

 

Lucijan ode do Bodula i Jorgovana koji oko vatre raspravljaju o pečenom zecu. U rukama drže komade mesa i mašu njima.

 

BODUL

A moglo je biti i finije da si stavio malo više začina.

 

JORGOVAN

Baš se vi mornari razumijete u životinje koje trče. Imate ribe i to vam je sve u životu.

 

BODUL

Nemaš ti pojma o kuhanju. Baciš kvrgu mesa na vatru i misliš da si kuhar.

 

LUCIJAN

Ako nemate ništa protiv, onda svaki dan po jedan od vas neka bude domaćin. Mene kuhinja nikad nije privlačila, a mislim da ni Adrijan nije ljubitelj lonaca i poklopaca.

 

Lucijan još malo nadolije čaja iz lončića u šalicu. Stavi ju na zemlju i iz svoje narančaste torbe izvadi kartu Eukona. U njoj je jedna flaša s vodom, kutija s novcima, papiri i pribor za crtanje. Razmota je, gleda u nju i pije čaj. Dolazi Adrijan, uzima meso i čaj. Jede sa strane i šuti.

 

JORGOVAN

Ne znate vi ni kokoši nahraniti. Od žice si sfrčete jednu udicu i od toga živite.

 

LUCIJAN

Moramo uz Granitu, pored Mlinova do Otoka Angela... Onda uz Epel preko Ravnica do Kaloseka i staze Mirkamena...

 

JORGOVAN

Znam ja sve te putove i bez tvoje karte. Dosta mi je ove mrtvačke Grovače. Idemo dalje.

 

LUCIJAN

Zaboravi si reći da dok ti hodaš okolo, tvoje pčele rade.

 

Društvo kreće na put. Svi nose ruksake za putovanja s odjećom i vrećama za spavanje. Lucijan ima još svoju platnenu torbu. Adrijan i Bodul i dalje nose svoje štapove. Bodul ima oko pojasa tavu i lonac, a na glavi mu je čudan šešir. Jorgovan nosi pucalo s remenom preko leđa. Gase vatru. Adrijan zadnji provjerava svoju torbu. Odlaze. Srušena crkva na mjestu zvanom Grovača ostaje iza njih. Leptir koji je sjedio na jednom oronulom križu groblja odleti za njima.

 

 

RUŠEVINE NADVOŽNJAKA, DUMAČA

 

Dumača. Mjesto sjecišta mnogih srušenih petlja, nadvožnjaka, podvožnjaka i mostova od starih cesta i željeznica. Putnici djeluju maleno u usporedbi s oronulim građevinama. Srne ih sa strane mirno promatraju.

 

 

KRAJ VODENICA NA RIJECI, MLINOVI

 

Mlinovi. Vodenice na rijeci Graniti. Lucijan crta jednu vodenicu. Bodul peca ribe s Jorgovanom koji moči noge u rijeci. Adrijan sa strane vježba štapom.

 

 

RUŠEVINE NAFTOVODA, BRDOVEL

 

Na padinama brda. Putnici prolaze ispod nekoliko cijevi starog naftovoda koje prijeteći strše iz zemlje u zrak. Iza šumskog prostranstva Šuma od istoka u daljini se vidi rijeka Epel i Otok Angela. U nizinama se diže magla. Kraj dana. Sunce je nisko. Zrakom lete ptice.

 

 

UŠĆE RIJEKE GRANITE U EPEL

 

Velika magla. Čuju se glasovi koji se približavaju. Četiri spodobe tumaraju livadom s puno šaša. Prvi je Lucijan. Iza su Jorgovan i Bodul. Adrijan ih prati na razmaku.

BODUL

... Još da vidim kamo hodam. Stalno zapinjem u ove busene šaša.

JORGOVAN

Da si manje mahao tavom u Šupi, sada bismo hodali ravnom cestom. Tava se koristi za nešto drugo, a ne za mlaćenje ljudi oko sebe.

 

BODUL

Ti ne znaš ni za to koristiti tavu. A kamoli za nešto ispeći.

LUCIJAN

... Kažu da se na Otoku Angela ponekad mogu vidjeti nekakve žene koje su došle iz tajanstvenoga grada koji se nalazi negdje na Ezenskim vodama. Priča se i da su neke ljude izliječile od smrtnih bolesti.

 

JORGOVAN

Tebi bi bilo bolje u glavi da čitaš normalne knjige i da se manje družiš s onim tvojim prijateljem Katalogusom iz El Angelika (vjerski red sličan franjevcima) iz Hazme. Nije ti ni artein Pepsin ništa bolji. Stalno nešto fantazirate. Jedino ti je kolegica Orbita normalna. A i dobro izgleda... Magla se razilazi... Još bih se mogao sudariti s jednom tvojom vilom.

BODUL

A tko zna, možda i ja naletim na koju. Sva sreća da je moja Melanija doma u Ferenu.

 

JORGOVAN

Sigurno sjedi u kući, gleda kroz prozor i čeka svojega dragoga muža Bodula. Možda je danas i tamo magla pa se i ona sudari s nekime.

 

Kroz razrijeđenu maglu pred putnicima se pojavljuju obale rijeke Epel i obrisi Otoka Angela. Dolaze do obale.

 

LUCIJAN

Evo Epel. I Otoka Angela... Tamo malo dalje ima dobro mjesto za noćenje. Stari Slolin zvani SS pokazao mi je i mjesto gdje su bili sakriveni čamci.

 

Dolaze do drveća uz rijeku. Lucijan traži čamce po granju. Pronalazi jedan raspali čamac. Otraga gledaju Jorgovan i Bodul.

 

JORGOVAN

Evo ti ga na... Bit će drva za vatru.

 

Prilazi Adrijan i štapom kopa po vodi.

 

ADRIJAN

Ima ovdje jedan potopljeni .

 

Adrijan se izuva, nafrče hlače i ostavlja ruksak na obali. Dolazi mu Lucijan, ostavi svoje stvari pa zajedno vuku čamac iz vode.

 

LUCIJAN

Čini mi se da je još cijel. Vi Primorci se bolje razumijete u brodove.

 

ADRIJAN

Nije baš neka krstarica, ali mislim da zna plivati.

 

Lucijan i Adrijan su izvukli čamac na obalu. Iskrenuli su iz njega zaostalu vodu i još ga ogledaju. Iza njih, ispod drveća, raspremaju se Jorgovan i Bodul. Pale vatru.

 

LUCIJAN

Tko ide na Otok Angela? To morate vidjeti. Sve je skroz čudno.

 

BODUL

Odite vas dvojica tražiti vile dok se mi dogovaramo oko večere. Ja ću usput malo prileći. Adrijana zanimaju sva čuda svijeta pa neće ni ovo preskočiti.

 

JORGOVAN

Mene više zanima pečena šunka od te stare šuplje hrpe kamenja na otoku mnogobrojnih žena.

 

BODUL

Pojedi ti koju ribu. Lakše ćeš spavati.

 

Lucijan mahne rukom i ode do Adrijana koji je sa strane pronašao nešto nalik na vesla. Baca ih u čamac. Zajedno vuku čamac do vode.

 

LUCIJAN

Tebe od povijesti jedva zanima datum rođenja.

Čamac je porinut u rijeku. U njega ulaze Lucijan i Adrijan. Adrijan daje jedno veslo Lucijanu.

 

ADRIJAN

Poslužit će. Ti drži desnu stranu.

 

Nakon nekoliko zaveslaja, Adrijan viče Jorgovanu i Bodulu.

 

ADRIJAN

Ako pronađemo koju vilu viška, pošaljemo je vama da vas nauči kuhati!

 

Čamac se udaljio od obale. Vatra se dimi. Magla se gotovo razišla.

 

 

OTOK ANGELA

 

Mirnim vodama ušća Granite u Epel plovi maleni čamac s Lucijanom i Adrijanom. Na otoku je raslinje između kojega se naziru ostatci čudne kristalne građevine koja djeluje zastrašujuće. Neki dijelovi počinju iz rijeke. Kao da se čuje glazba. Dolaze do obale. Izvlače čamac na suho. Hodaju između čudnih biljaka. Oko njih su malene prozirne svjetleće lebdeće životinje. Prozirne stijene građevine kao da ih promatraju. Lucijan se okreće iza sebe. Ogromne dvorane. Na zemlji su dijelovi građevine. Hodaju između njih. Adrijan ima svoju torbu na prsima. Zalaze u još gušći dio otoka. Lucijan se opet okreće. Nestaju u svemu. Zrakom preleti leptir.

 

 

UŠĆE RIJEKE GRANITE U EPEL

 

Kraj Lucijana koji spava otvorena je torba s ispalim crtežima. Ruke tajanstvene žene kupe papire. Ansiris je lijepa djevojka duge svijetle kose od 33 godine, članica tajnog reda Virgo Intakta. Nosi haljinu hlače s cvjetnim uzorkom. Na jednome prstu ima dijamantnu prstenastu krunicu. Preko zgloba ruke nosi nekakav uređaj kojim osvjetljuje listove s crtežima. Stavlja ih pored Lucijana. Malo navuče prekrivač na njega jer se bio raskrio. On se malo pomakne. Ansiris se lagano udalji preko livade od društva koje spava ispod drveća kraj riječne obale. Mjesečina je. Lucijan je nešto sanjao, trgne se, probudi i vidi tajanstvenu djevojku kako hoda rijekom prema otoku. Iznad Lucijana zrakom tiho proklizi ogroman leptir prema vodi. Lucijan ne zna što je istina, a što snovi. Ustaje i smušeno hoda po drugovima koji spavaju okolo.

 

LUCIJAN

Evo žene! Brzo. Brzo.

 

Adrijan i Jorgovan se bude.

 

LUCIJAN

Išla je po vodi... I ogromni leptir. Letio je iznad nas... Ovuda.

 

Lucijan pokazuje zrakom.

 

JORGOVAN

To ti je od riba i onih Bodulovih trava.

 

LUCIJAN

Ma zbilja. Gle! I crteži mi nisu u torbi.

 

Lucijan kupi crteže.

 

JORGOVAN

E, sad zbilja fantaziraš. K'o da čarobna vila nema drugog posla nego proučavati tvoje črčkarije.

 

ADRIJAN

Evo... Neki pričaju bedastoće i kad su budni.

 

LUCIJAN

... A... Nitko mi ne vjeruje.

 

JORGOVAN

Drugi put se najedi domaće pečene šunke, a ne one smrdljive ribe iz mulja. 'Ajd laku noć!

 

Jorgovan se zamota u prekrivač i okrene na drugu stranu. Adrijan se također zamota i legne. Bodul stalno hrče. Lucijan pospremi crteže u torbu, prekrije se prekrivačem i gleda u nebo puno zvijezda. Gore putuje i svijetli jedan zaostali satelit.

 

 

RUŠEVINE HIDROCENTRALE, RAVNICE

 

Putnici su među ostatcima stare hidrocentrale. Prelaze preko vrha brane na rijeci Epel. Ispod njih kroz otvore curi voda. Iza je polusrušena velika građevina od koje na sve strane vodi puno stupova dalekovoda. Na sjevernoj strani su široke Ravnice na kojima se uzgaja uljana repica. U daljini na jugu su visoke stijene planine Kalosek. Vidi se utvrda Ula. Nebo ispunjavaju sivi oblaci i puše vjetar. Jata ptica selica lete na sjever.

 

 

VODODERINA ISPOD PLANINE KALOSEK

 

Dolina ispod planine Kalosek. Lucijan, Jorgovan, Adrijan i Bodul putuju istrošenim zemljanim putem, ispranim od kiša. Tu i tamo je poneki kamen i oskudno raslinje. Vjetar je sve jači. Putnici se stiskaju. Počinju munje, grmljavina i kapi kiše. Iza njih i iznad, visoke su litice u obliku potkove. U sredini stoji veličanstven toranj Sek-Ekela obavijen oblacima.

JORGOVAN

Jadne pčele će mi okisnuti.

 

ADRIJAN

Bolje one nego mi... Tamo sa strane ima nekoliko rupa.

 

Jorgovan i Adrijan trče u jednu rupu, a Bodul i Lucijan u drugu. Stavljaju granje na ulaz da ih malo zaštiti od oluje. Vjetar. Kiša. Voda curi na sve strane. Lucijan i Bodul se prekrivaju prekrivačem.

 

LUCIJAN

Ovakva oluja je za ljeto, a ne za proljeće.

 

BODUL

U Roseni na sjeveru zimus smo doživjeli još gore nevrijeme. I to tjedan dana. Snijeg i led. A tek vjetar. Nešto strašno!

 

LUCIJAN

Nikad nam niste ispričali što ste radili tako daleko od Južnoga mora? Neku noć je Adrijan nešto sanjao i spominjao nekakvog Avandina i nekakvu knjigu. I ozbiljno se naljutio kad sam ga pitao o tome.

 

BODUL

Avandin je bio naš prijatelj iz Sakre. Nastradao je tamo gdje smo bili. Eto. Idemo doma bez njega... bez Avandina.

 

LUCIJAN

Baš mi je žao što ste izgubili prijatelja. Mnogi događaji u životu ostaju u pitanjima na koje nikad nećemo saznati odgovore.

 

BODUL

Dok sjedim na kamenu i gledam u more, uvijek mi se čini da pored mene sjedi moj pokojni djed.

 

Bodul i Lucijan neko vrijeme šute. Čuje se jedino kiša koja pljušti.

 

BODUL

Tek u tuđini sam shvatio da se samo jedno mjesto na svijetu zove dom... koliko volim svoju ženu Melaniju... i da želim imati djecu.

 

Opet stanka i zvuk pljuska.

 

LUCIJAN

A knjiga?

 

Negdje u blizini udari grom. Još neko vrijeme dumi okolo. Nakon malo vremena.

 

BODUL

A knjiga k'o knjiga... i sve druge knjige... Toliko o tome. Dobro da se znam i potpisati.

 

LUCIJAN

Onda sigurno neću saznati ni zašto Adrijan stalno nosi onu torbu. Sve u svemu, baš mi je drago što sam vas upoznao i što smo zajedno na putovanju iz Brdovela u Hazmu.

 

BODUL

I meni. Pa makar išli zaobilaznim stazama... i stalno slušali o Jorgovanovim pčelama... Koja bura!

 

LUCIJAN

Sve se zamračilo.

 

Opet udari grom. Njih dvojica se stisnu ispod prekrivača. Kroz mrak munje obasjavaju toranj Sek-Ekel na planini iznad njih.

 

 

PRIVATNE ODAJE AUDITORA, SEK-EKEL

 

Još dugo odzvanja buka grmljavine. Bljesak munje obasjava lice auditora Seka. Sek ima potpuno obrijanu glavu, na čelu tetovirane dvije ispreplete zmije, pletenu bradicu i ama baš uvijek nosi tamne naočale. Na sebi ima haljinu na kojoj je izvezen ornament s dvjema zmijama, a na nogama kožne sandale. Iako ima 74 godine, izgleda kao da ima 44.

 

Sek ima brzinsko viđenje Četvrte knjige. Nakon toga ima viziju prstenaste krunice i Lucijana u maskirnoj vojnoj odjeći.

 

Privatna prostorija auditora Seka. Velika raskošna soba u čijoj sredini se nalazi nešto poput golemog kreveta. Okolo na stilskim stolovima je obilno jelo i piće. Na krevetu sa Sekom su njegovi bračni drugovi: Sidon koji je uvijek u kožnom odijelu i Drogan koji je uvijek kao omamljen te tri priležnice: Rinas, Golida i Liza. Nakon svojeg viđenja Sek urliče, noktima grebe i udara prostitutku Lizu koja mu je bila najbliža. Ona nadnaravno odleti zrakom i lupi u zid. Mrtvoj Lizi skoči Sidonova dvoglava dogsa, s golog tijela joj trga komade mesa i jede. Prilazi Sidon, pije vino i malo iz čaše izlije na nju, smije se i gleda. Drogan liže krv sa Sekove ruke. Sek ga odgurne i zagalami.

 

SEK

Partij!

 

Vrata izvana otvore dva ezija (osobni čuvari auditora). Iza njih žurno dolazi mag edil (glavni visoki službenik) Partij.

 

PARTIJ

Da, monsinjore!

 

Iz sobe žurno izlazi auditor Sek. Prate ga dva ezija i Partij koji potrči za njima.

 

 

VELIKO STUBIŠTE, SEK-EKEL

 

Partij sustiže Seka. Spuštaju se ogromnim stubištem do Satanise, Zlatne dvorane sekte Satanus. U stopu ih prate dva ezija. Kroz prozore stalno bljeskaju munje i čuje se grmljavina.

 

PARTIJ

Da, monsinjore!

 

SEK

Dovedeš mi Majorija, egzarmu utvrde Trile.

 

PARTIJ

Da, monsinjore!

 

SEK

A svojim zamjenicima, sluganima, narediš da odmah pošalju u sva armijska područja ovlasti sljedeće naređenje...

 

PARTIJ

Da, monsinjore!

 

Završavaju silaženje niz stube.

 

 

DVORANA SATANISA, SEK-EKEL

 

Velikim kamenim stubištem, sa sjeverne strane, ulaze u Satanisu, vrhovnu dvoranu sekte Satanus. Ono ide kroz gornji dio akvarija i spušta se u veliku dvoranu koja ima oblik latinskoga križa. Iznad stubišta je vrh otvorenog akvarija s kojeg se baca ljudsko meso za hranu vodezima (vodeni monstrumi koje Sek uzgaja i baca ih u Ezenske vode). Na kraju stubišta je slavoluk od dviju isprepletenih zmija. Dva zida sa strane imaju ugrađene liftove. U sjecištu krakova, na povišenom mjestu, zlatni je žrtvenik na koji se prinose krvne žrtve sekte Satanus. Iznad žrtvenika, na četirima tordiranim stupovima u obliku zmija, velika je grupna kompozicija kipova krilatih demona i zmija. Sve je izrađeno od zlata. Ispred oltara, u južnom kvadrantu, veliko je glazbalo nalik orguljama. U dva poprečna križna kraka su polja u kojima su smješteni stolovi za normase sekte Satanus. Na svim rubovima su okrugli višestruki stupovi koji nose križno-rebrasti svod. Kroz sve zidove su izrezbareni uski visoki prozori na kojima su vitraji. Na južnoj strani je gotički portal kojim se preko širokoga stubišta silazi prema Zlatnome mostu. Na podu je kameni mozaik. Satanisa je izrađena od kamena. Sve skupa je mistično, hladno i veliko. Sek dolazi do podnožja akvarija u kojemu plivaju vodezi. Prati ga Partij koji u ruci drži olovku i papir. Sa strane su dva ezija. Sek preko stakla miluje male vodeze koji ga gledaju.

 

SEK

Moji mali vodezi... Mili moji... Četvrta knjiga. Tu je negdje... Oni nekamo idu... Prstenasta krunica...

 

U neposrednoj blizini udari grom. Osvijetli Sekovo lice prislonjeno na staklo i glavu velike vodene zvijeri u akvariju.

 

SEK

Piši!

 

Opet udari grom.

 

 

VODODERINA ISPOD PLANINE KALOSEK

 

Ista munja osvijetli Lucijanovo okislo lice. On osjeti nešto jezovito. Sav se strese. Bodul sa strane spava. Gleda prema zaklonu u kojemu su Jorgovan i Adrijan. Druga munja osvijetli njihova dva zaklona i bujicu vode koja se slijeva sa svih strana. Mrak. Treća munja osvijetli široko polje s visoka. Kiša ravno pada. U mraku grmljavina dugo odjekuje.

 

 

SMETLIŠTE ISPOD PLANINE KALOSEK

 

Nebom plove rastrgnuti oblaci. Zrakom se motaju jata galebova koji žive na smetlištu. Na ogromnoj stijeni planine Kalosek u zrak strši ogroman toranj grada Sek-Ekela. Oko njega, visoko na nebu leti nekoliko eroplana. Ispod njega se kroz poseban otvor baca smeće, pa je zato cijela strmina puna svakakvog otpada. Između ogromnih hrpa smeća prolaze putnici. Jorgovan i Bodul se nabacuju bačenim stvarima i nečemu se smiju. Lucijan je ispred, a Adrijan iza njih. Odlaze prema stazi Mirkamena koja se strmo penje na Kalosek. Otraga na smeću ostaje šupalj televizor u kojemu su štakori. Dok društvo zamiče penjući se stazom iza kamenja, nešto se otkotura s jedne hrpe i štakori se razbježe.

 

 

STAZA MIRKAMENA NA PLANINI KALOSEK

 

Strma kamena staza. Jorgovan i Lucijan su ispred. U pozadini se penju Adrijan i Bodul. Bodul maše svojim šeširom.

 

LUCIJAN

... Brzo je prošla jedna godina od kada su mi preminuli djed i baka. Teško se naviknuti na praznu kuću. Stalno te prati osjećaj; e, sad će ući unutra, po nešto su bili vani...

 

JORGOVAN

Barem ti roditelji više ne prigovaraju što si išao na Arteidu (dio visokog učilišta Elptorine gdje se uči umjetnost) u Hazmu za arteina. Sad vide da se i od toga može živjeti.

LUCIJAN

A dugo je trebalo sestri Eani da ih uvjeri kako svaki čovjek ima svoj životni put, a ne onaj koji mu zacrtaju roditelji. Sada svi skupa živimo sretno i zadovoljno. Oni su u Gradini, a ja u svojemu Malinalu. Jedino me muči pranje suđa... i još uvijek - zamatanje poklona.

 

JORGOVAN

A mene još uvijek trpe moji roditelji. I još uvijek sam u svađi sa svojim bratom zbog one zemlje u Kaniži. I uvijek, uvijek i uvijek mi je lakše davati savjete drugima nego sebe promijeniti.

 

Sa strane do njih u provaliju se otkotrlja kamenje. Jorgovan skine s ramena pucalo i pripremi ga u rukama.

 

JORGOVAN

Hej, vas dvojica mornara! Požurite malo bliže. Mogao bih vas zagristi koji zmijaz (monstrum križanac nekoliko životinja s dugim pipcima). Nakaze žive na južnoj strani Kaloseka prema Šiljatom pijesku, ali ne znam baš da oni znaju koja je južna strana... Mrzim te izrode prirode... one slinave dogse... Priča se da jedan Sekov muž, Sidon, ima dvoglavu dogsu. Ništa više nije normalno. Cijeli svijet je izopačen.

 

BODUL

Ova vaša staza Mirkamena...

 

Bodul maše šeširom sav oznojen. Jedva se penje. Adrijan drži svoj štap. Za pojasom ima veliki lovački nož.

 

JORGOVAN

Protiv tih nakaza vam ne mogu pomoći te drvene čačkalice ni tave. Trebao sam vam prodati koje pucalo.

 

BODUL

... Staza Mirkamena... ni ona nije normalna.

 

LUCIJAN

Možda bismo mogli bolje i vidjeti, ali samo se tebe čuje.

 

ADRIJAN

Još od onog smetlišta ispod Sek-Ekela nešto nas prati.

 

Bodul ih pretekne i ode naprijed.

 

BODUL

Bolje da se požurite... Još malo pa smo na brijegu...

 

Ispod Bodula se otkotura malo kamenja. Nastave se dalje penjati puni opreza. Adrijan preda Lucijanu svoj drveni štap, a on primi u ruku nož.

 

ADRIJAN

Ako možeš, pričuvaj?

 

LUCIJAN

Može.

 

Jorgovan ide zadnji sa spremnim pucalom. Društvo se penje uskom stazom. Gotovo su došli blizu samog vrha, kad ih iznenada napadne jedan zmijaz čiji pipci strelovito ugrabiše Adrijana. On se nađe iznad provalije. Udara u pipce nožem, ali bezuspješno, jer oni stalno izmiču. Zmijaz zubima zagrize Adrijana, ali ga spasi torba. Jorgovan pukne pucalom. Razleti se dio monstrumova glavnog tijela.

 

LUCIJAN

Reži mu oči! To sa strane!

 

JORGOVAN

Životinjo!

 

I Lucijana su uhvatili pipci. Jorgovan opet puca. Adrijan reže male pipce oči pokraj usta. Sav je u krvi. Bodul tuče štapom po pipcima koji se migolje. Usta zmijaza mlate Adrijanom, a on još reže pipce oči. Otkopča se torba. Iz nje se razlete papiri. Adrijan padne na zemlju. Jorgovan još nekoliko puta pogodi zmijaza koji posustaje. Kao da će zagristi Lucijana, malo zastane, a onda pobjegne niz padinu. Bodul tavom mlati odrezani pipac koji se još miče.

 

BODUL

Ode ti večera! Evo ti na... Na!

 

JORGOVAN

Dobro je. Taj neće još dugo.

 

Jorgovan daje ruku Adrijanu koji je sav u krvi. Jedva se diže. Lucijan kupi razbacane listove knjige. Gleda ih i tumači sam sebi.

 

LUCIJAN

Aha... To je to... Aha.

 

Adrijan mu krvavim rukama istrgne tih nekoliko stranica. Diže i druge dijelove rastrgane knjige.

 

ADRIJAN

Gledaj ti svoje boje!

 

LUCIJAN

Ma da! A što s ovim? Misliš da nitko ne zna pismo prije Doba tišine?

 

Adrijan i Bodul kupe svoje stvari. Jorgovan stavlja novu municiju u pucalo.

 

JORGOVAN

Ne razumijem se ja u te vaše spise. Neće vas oni spasiti... nego ovo moje polovno pucalo.

 

LUCIJAN

Ako je ono što mislim... a mislim da dobro mislim... onda je ovo što nosi Adrijan puno vrednije od tvojega spasiteljskog pucala.

 

JORGOVAN

Pusti ljude na miru. Pravo ti je rekao Adrijan. Gledaj ti svoje boje i svoje papire!

 

Lucijan uzme svoj ruksak. Digne sa zemlje drveni štap i gurne ga Adrijanu.

 

LUCIJAN

Drži!

 

ADRIJAN

Hvala.

 

Lucijan ode ljut.

 

LUCIJAN

Nek' svatko ide kamo ide!

 

JORGOVAN

Prije noći moramo doći do šume iza rasjeda.

 

Ode i Jorgovan. Za njim krenu Bodul i Adrijan. Adrijan drži torbu s Četvrtom knjigom. Idu dalje i zalaze u kamenje na vrhu stijene. Na zemlji ostaju krv i nepomični pipci. Iza njih se vidi kula Sek-Ekela.

 

 

PLANINA KALOSEK

 

Lucijan hoda ispred svih. Iza njega je Jorgovan, Adrijan i zaostali Bodul. Svi su ljuti jedni na druge. Putnici idu visokim kamenitim krajolikom planine Kalosek. Prolaze preko odlomljenog rasjeda koji se proteže od Ezena, jezera Ezenskih voda, utvrde Rid, kroz planinu Kalosek, preko polupustinje Šiljati pijesak do dalekog Herza na jugu. U daljini na sjeveru vidi se utvrda Rid, zelene Ezenske vode i otok Ezen. Ispred njih na zapadu je akumulacijsko jezero Negrino i brana Monumenta. U velikoj daljini na zapadu vide se srušeni divovski neboderi iz vremena prije Doba tišine, između kojih je sagrađena Hazma. Cijelo nebo je žarkih boja. Sunce u zalazu.

 

 

KOD KIPA, HAZMA

 

Jutro. Hazma. Nedaleko od južne obale Crne rijeke. Satijev trg zvani Kod kipa. Široki prazni prostor u sredini kojega je brončani kip prvog cara Satija na dvoglavom konju. Kroz gradski promet prema mostu Aupontu probijaju se Lucijan, Jorgovan, Bodul i Adrijan. Gradom se kreće puno različitog naroda u živopisnim nošnjama. Iz smjera mosta dolazi vojna kolona kamiona. Cestom prometaju i druga vozila.

 

 

MOST AUPONT, HAZMA

 

Šutljivi putnici dolaze do kontrolne točke prije prelaska mosta. Aupont je kameni zidani most s lukovima i pojačanim temeljima kod vode. Sa strane kolnika ima kamenu ogradu i kipove uzduž obiju strana. Kraj njih prolazi jedna žena u plaštu s kapuljačom (Dijena, članica reda Virgo Intakta). Jake straže borg-armi s dogsama pregledavaju samo neke osobe koje prelaze most.

 

JORGOVAN

Dragi putnici, stigli ste na svoje odredište. Molim lijepo, pripremite svoje propusnice i znakode na vratu.

 

Jorgovan pretražuje po svojoj torbi. Za to vrijeme Adrijan i Bodul pokazuju svoje narukvice propusnice koje su dobili kao tranzitni putnici za putovanje kroz Eukon. Njih puštaju. Sa strane ih stalno gleda jedan zapovjednik altarma. Jedan borg-arma pregledava Lucijanovu torbu. Trese kutiju s novcima. Ceri se.

 

PRVI BORG-ARMA NA MOSTU

Ima se para! A?

 

Lucijan mu pokazuje i dodatnu propusnicu.

LUCIJAN

Evo još papira.

 

PRVI BORG-ARMA NA MOSTU

Tjeraj dalje!

 

Daje Lucijanu kutiju koji ju stavlja u torbu. Jorgovan je konačno izvadio svoju zgužvanu propusnicu koju i ne gledaju. Samo mu mahnu rukom neka prođe. Kraj njih prolazi Dijena koja ih promatra. Lucijan ju je zapazio. Altarma koji ih je promatrao, nešto pregledava, nekakve papire i gleda za njima. Lucijan je i to primijetio.

 

LUCIJAN

Malo brže preko Auponta. Nešto smo im sumnjivi.

 

JORGOVAN

E... To nije ništa čudno.

 

BODUL

Jedva me noge nose.

 

JORGOVAN

Da ti je manji trbuh... Sigurno ti je narastao od lagane riblje hrane.

 

ADRIJAN

Vas dva filozofa ne filozofirajte nego hodajte jer su borg-arme krenuli za nama.

 

LUCIJAN

I s druge strane...

 

Putnici su na sredini mosta kojim prolaze pješaci i pokoje vozilo. Od jedne i druge strane počele su se približavati patrole s dogsama. Stoje u hrpi.

 

BODUL

I što sad?

 

JORGOVAN

Moje pucalo je u dijelovima. Adrijan ima štap i federmeser, a ti imaš svoju tavu. Možda Lucijan ima kakvu viziju?

 

LUCIJAN

I što sad... Nemam pojma.

 

Adrijan prima štap, a Jorgovan vadi dijelove pucala iz svoje torbe i posvuda iz svoje odjeće. Lucijan pogleda oko sebe. A onda se na čudan način kod njih pojavi Dijena. Ubrzano počinje na njih vezivati nekakav uređaj. Nešto im kopča na prsa, ruke, noge i stavlja na glavu. Uređaji počinju svijetliti. I njima se vrijeme počinje odvijati na drugačiji način. Stvarnost se oko njih počinje razvlačiti i usporavati kao da sve staje. Ptice u letu postaju nepomične, ljudi se skamene u pokretima. Dijena je nijema i priča im znakovima.

 

DIJENA

(znakovnim jezikom)

Mir vama! Moje ime je Dijena i ja vam želim pomoći. Ovaj uređaj će vam ubrzati rad stanica na molekularnoj razini. Vama će zato vrijeme prolaziti na drugi način. Slijedite me!

 

Zbunjeni su i ništa ne razumiju.

 

LUCIJAN

Kaže da idemo za njom. I da je nešto ubrzano... stanice... molekule...

 

Dok pričaju, riječi su im kao iz dubine razvučene.

 

ADRIJAN

Idemo onda...

 

Pokazuje im da idu za njom. Između skamenjenih figura i nepokretnih vozila, ona ih izvodi na drugi kraj mosta. Prolaze između drugih stražara koji su krenuli prema njima. Jorgovan udari nogom jednu dogsu.

JORGOVAN

... Nakazo trutovska...

 

Prelaze most.

 

 

ULICA SA STRANE, HAZMA

 

Zalaze u uske gradske ulice. Dijena im pokazuje neka uspore. Skida s njih uređaje. Sve se opet razvlači, ubrzava i prelazi u normalni tijek vremena. Oni se gotovo pa sruše pri prijelazu na normalno funkcioniranje. Malo im se vrti.

 

DIJENA

(znakovnim jezikom)

Ne bojte se. Sve će biti dobro... Neka vas anđeli čuvaju!

 

Dijena uzima uređaje, nakloni se i nestane u gužvi. Oni joj se samo zbunjeno naklone. Jorgovan joj mahne.

LUCIJAN

Blizu je Nimbusov stan.

 

JORGOVAN

Bilo bi pametno da malo nestanemo.

 

LUCIJAN

I vas dvojica. 'Ajmo...

 

BODUL

Srušit ću se.

 

Bodul maše šeširom. Brzo hodaju dalje i nestaju u gradskoj vrevi. Adrijan je zadnji. Okreće se. Odlazi i on.

 

 

ULICA ISPRED NIMBUSOVE ZGRADE, HAZMA

 

Radnička gradska četvrt. Zgrade od nekoliko katova. U prizemlju su trgovine i obrti. Jutarnja događanja. Ulica je puna ljudi koji nekamo žure. Putnici dolaze do zgrade u kojoj živi Nimbus i njegova obitelj. Ulaze između lukova u nadsvođeni prostor gdje je smještena jedna trgovina. Žurno otvaraju vrata haustora i nestaju u dvorištu. Vrata se zatvaraju.

 

 

NIMBUSOV STAN, HAZMA

 

Zatvorena vrata. Još zvoni zvono koje visi sa strane. Otvaraju se vrata. Dočeka ih Nimbus, vođa Libertine u Hazmi. Atletski građen, radi u automehaničarskoj radionici "Kod čarobnog ključa". Ima zamotanu desnu ruku. Pruža lijevu ruku. Srdačno se rukuju.

 

NIMBUS

Lucijan! I Jorgovan... naš legendarni pčelar!

 

LUCIJAN

Ovo su naši prijatelji... Adrijan... Bodul.

 

Nimbus se rukuje s njima.

 

NIMBUS

Nimbus. Drago mi je. Dobro došli u naš mali stan.

 

LUCIJAN

Što ti je s rukom?

 

NIMBUS

I automehaničari "Kod čarobnog ključa" znaju pogriješiti na poslu.

 

Ulaze u maleni polumračni stan. Zidovi su puni slika i crteža. U krevetu blizu prozora spavaju zajedno djeca; Logus od jedne godine i Vilona od tri godine. Iz kuhinje izlazi Orbita držeći kuhaču. Orbita je bogata građanka koja je zajedno studirala s Lucijanom i Pepsinom. Izgleda erotski, sa svijetlom kosom povezanom u rep, lijepim ustima i velikim grudima. Grli i ljubi Lucijana.

 

LUCIJAN

Pazi što radiš jer te gleda muž!

 

JORGOVAN

Pazi ti da te ne vidi ona tvoja leteća vila.

 

ORBITA

Prije sam ja upoznala Lucijana na Arteidi nego Nimbusa. Evo, ima još i za njega.

 

Orbita zagrli i poljubi dva puta Nimbusa.

LUCIJAN

Ovo su naši prijatelji koji putuju iz Rosene na sjeveru, doma u Sakru na jugu.

 

Orbita se rukuje s Adrijanom i Bodulom. Adrijan se i nakloni.

 

ADRIJAN

Adrijan. Moje poštovanje. Ne mislimo dugo ostati...

 

BODUL

Zovu me Bodul.

 

ORBITA

Ono tamo su Logus i Vilona. Još spavaju. Prijatelji naših prijatelja su i naši prijatelji. Osjećajte se kao u svojoj kući. Otraga stana imamo jednu malenu sobu za goste. Tamo možete oprati ruke jer će uskoro doručak biti gotov.

 

NIMBUS

Zašto bi okolo tražili smještaj? Možete u nas ostati koliko god hoćete. Gdje čeljad nije bijesna, ni kuća nije tijesna.

 

Jorgovan vadi staklenku meda iz torbe. Daje Orbiti. I Lucijan kopa po svojemu ruksaku.

 

JORGOVAN

Ovo je za našu lijepu domaćicu.

 

LUCIJAN

I češnjak iz Malinala za Orbitu. I orasi za Nimbusa... da ne prigovara kako on nikada ništa ne dobije.

 

ORBITA

A zato je dobio mene! Hvala puno.

 

Orbita ljubi Jorgovana i opet Lucijana.

 

NIMBUS

Bolje da vam pomognem što prije odnijeti stvari jer ću još malo - i postati ljubomoran.

 

Kupe stvari i izlaze iz stana.

 

NIMBUS

Sabor Libertine će biti za dva dana. Još nismo odlučili gdje će biti jer se bojimo za sigurnost delegata.

LUCIJAN

Moramo ti ispričati što nam se dogodilo na Aupontu...

 

ORBITA

Požurite se... Razgovarat ćete za stolom.

 

Vrata se zatvaraju. Logus i Vilona još spavaju zajedno u krevetu.

 

 

TRG FLOREUS, HAZMA

 

Trg Floreus. Središnji dio Staroga grada. Otmjeni maleni trg na kojemu je mnoštvo štandova s cvijećem. Okolo trga su trgovine sa skupocjenim i rijetkim proizvodima. Tri gospođe s jako visokim štiklama u kojima jedva hodaju, nose po nekoliko torba s kupljenom robom. Sa strane je malen dućan s umjetničkim potrepštinama. U njega ulazi umjetnik čudnoga vanjskog umjetničkog izgleda sa zelenom kosom. Iz njega izlaze Lucijan i Pepsin. Pepsin nosi staklenku s plavim pigmentom, a Lucijan svoju torbu punu boja. U ruci drži nekoliko kistova. Prema suncu gledaju u boju.

 

PEPSIN

... Konačno je došla i ova Rubido-plava boja. Taj pigment čekam već mjesec dana. Treba mi za sliku u Dvorani kraljeva u Giardeni.

LUCIJAN

Kad ga gotovo nitko nikad i ne koristi. Osim tebe i Orbite koja ga je koristila na kiloerone (kiloeron - mjera za težinu)... U ono vrijeme kada smo još bili mladi i neiskusni konditi (studenti) na Arteidi.

 

PEPSIN

A ti nikad nisi imao dobre kistove... Baš nam je bilo lijepo dok smo zajedno išli na visoko učilište u Elptorinu. To su mi bili najljepši dani u životu.

 

LUCIJAN

I još smo zarađivali novce. A radili smo za Ziraka, skopatusa Hazme... i za bogatog Lusaka koji je sada skopus u Brdu. Sretni smo zbog njega jer uvijek potajno odobrava rad naše Libertine u Brdovelu.

 

Hodaju između gomila cvijeća. Pepsin od jedne bake kupuje nekoliko cvjetova.

 

PEPSIN

Gospođo, možemo li kupiti ovo lijepo cvijeće?

 

BAKA, PRODAVAČICA CVIJEĆA

Naravno, drago dijete. Četiri ulpena.

 

Pepsin joj daje pet ulpena. Baka mu vraća jedan ulpen.

 

PEPSIN

Neka Vam ostane za frizuru.

 

Baka se nasmije.

 

BAKA, PRODAVAČICA CVIJEĆA

Neka vas Bog blagoslovi!

 

Lucijan i Pepsin joj se naklone i nastave dalje razgledati šareno cvijeće.

 

PEPSIN

Ponekad na Velikom placu sretnem njegovu bivšu ženu s djetetom. Je li još uvijek sa strane voli mlade žene?

LUCIJAN

Za njega se udala Siganija, bivša Jorgovanova cura. A druga bivša - Rosana, tu je u Hazmi kod onog Zaminika, mlađeg, edila u Provingolu.

 

PEPSIN

Katastrofa od čovjeka... Sad još zna i za Sabor Libertine u Hazmi. Opet je pokrenuo tajne službe. Imamo izdajnika u našim redovima koji radi za Zaminika, mlađeg. Od prije sumnjamo na neke...

LUCIJAN

Moraš se dobro čuvati. Da slučajno ne dozna, da si naše sakriveno uho u palači.

 

Kroz Floreus prolazi patrola borg-armi s dogsama. Lucijan povuče Pepsina malo sa strane.

 

LUCIJAN

A bilo bi dobro da i mene ne vide - za svaki slučaj.

 

PEPSIN

Sva sreća što Zirak podupire Narodijce... A, evo i Jorgovana. Baš smo te nešto spominjali glede žena.

 

Jorgovan dolazi između cvijeća. Čvrsto se rukuje s Pepsinom.

 

JORGOVAN

... I mislio sam da ću vas ovdje naći. Bio sam u onome vašemu dućanu s čudnim farbama. Ne možeš vjerovati, ali prema nekima umjetnicima vi još izgledate čisto normalno!

 

PEPSIN

Kako ide proizvodnja meda?

 

JORGOVAN

Odlično. U mojim Pretokima ovog proljeća ima više šarenog cvijeća nego ovdje na Floreusu. Pčele rade, a ja hodam okolo!

 

LUCIJAN

... Da se slučajno ne zaboravi. Kako je bilo na tajnom zadatku?

 

Lucijan, Pepsin i Jorgovan napuštaju Trg Floreus. Sada su kod elitnih trgovina. One tri gospođe od prije, s visokim štiklama, izlaze iz jedne trgovine i nose još više torba.

 

JORGOVAN

Popio sam dvije kave s Rosanom, ali ni ona ne zna tko je špijun. Zaminik, mlađi joj ništa ne govori. Samo o tome kako će je bogato oženiti sobom.

 

PEPSIN

Baš lijepo da si u tako dobrim odnosima s Rosanom.

 

JORGOVAN

A nisam ja kao Lucijan. Njegova stara ljubav Edena ga neće ni pogledati, a kamoli popiti kavu s njim. Sa ženama moraš znati...

 

LUCIJAN

Popij ti kavu sa Siganijom? Još možeš zamoliti Lusaka da vam ju i skuha...

 

Na okolne stupove postavljaju zastave za skori praznik Dana Republike. Pepsin ih zagrli, svakoga s jedne strane i zađe s njima u sporednu uličicu.

 

PEPSIN

Idem s vama još koju ulicu pa moram na posao u Giardenu. I sam nisam vidio Katalogusa već nekoliko mjeseci, kao da je u zemlju propao. Danas ne mogu do Kapitula jer će mi Zirak donijeti nekoliko knjiga iz vremena prije Dobe tišine.

 

JORGOVAN

Sigurno si od Lucijana čuo bajku o letećoj djevi na Otoku Angela. I što je najgore od svega, nakon onoga na mostu, još ću početi vjerovati u tu sljepariju...

 

LUCIJAN

Nije ona letjela, nego hodala po vodi.

 

JORGOVAN

K'o da je tu nekakva razlika...

 

 

DVORIŠTE ZGRADE KAPITULA, HAZMA

 

Lucijan i Jorgovan dolaze do zgrada Kapitula, sjedišta reda El Angelika, bratovštine kojoj je od države dopušten rad jer se brine o najpotrebnijima. Kompleks od nekoliko spojenih kamenih građevina unutar kojega je kameno popločano dvorište, prislonjen je uz jedan stari prenamijenjeni neboder. Dvorište okružuju arkade. U njemu je stisnuto nekoliko starih stabala. U sredini dvorišta je okrugao zdenac. Ulaze kroz otvorena drvena vrata s nečim sa strane nalik na portirnicu. Kroz otvor ih gleda uvijek mrzovoljan stari vratar diakon (obični redovnik) Bisi. Lucijan ga pozdravi, na što ovaj samo mahne rukom. Unutra, u dvorištu, dijeli se hrana sirotinji. Za to je zadužen debeli diakon Memoriami koji izdaleka pozdravlja Lucijana i Jorgovana. Oni mu mašu. Prolaze između siromašnih i nakaznih bolesnika koji čekaju red za liječenje pored bolničkog dijela zgrada. Ulaze u stari neboder.

 

 

STARA KNJIŽNICA U ZGRADI KAPITULA, HAZMA

 

Lucijan i Jorgovan ulaze u labirint slabo osvijetljenih podzemnih prostorija punih starih cijevi i instalacija. Sve je puno starih spisa i knjiga. Na zidovima su razne karte. Odozgo vise žarulje. Za stolom, koji je natrpan knjigama i iznad kojega visi još nekoliko žarulja, u smeđem redovničkom habitu, sjedi Katalogus. Katalogus zbog svoje učenosti i znanja puno stranih jezika, uživa poseban ugled. Puno putuje i održava vezu sa svakakvim ljudima. Nosi naočale, ima bradu i 53 godine. Jorgovan se stalno ogleda. U jednom od hodnika sa strane, gdje je također malo pojačana rasvjeta, netko nešto radi s knjigama. Ponekad se pojavi nekakva čudna svjetlost. Katalogus se okrene i ustane jer je čuo goste.

 

KATALOGUS

O dragi gosti... Lucijan i Jorgovan... Nadao sam se vašem posjetu.

 

Srdačno se rukuju.

 

LUCIJAN

Zdravo...

 

JORGOVAN

Pozdrav velikom učenjaku reda El Angelika, diakonu Katalogusu.

 

KATALOGUS

I velikom zaštitniku malih radnika iz košnica.

 

JORGOVAN

Ja i pčele se volimo iz koristi, a ne iz ljubavi!

 

KATALOGUS

Nisi jedini! Izvolite sjesti.

 

Katalogus na brzinu premetne knjige s jedne stolice na stol. Lucijan skine torbu s bojama, stavi je na pod i sjedne na stolicu. Jorgovan sjedne na hrpu knjiga.

 

JORGOVAN

Tko to kaže da knjige ničemu ne služe?

 

LUCIJAN

Nismo se vidjeli od studenika (11. mjesec) prošle godine. U posljednjih nekoliko dana dogodilo nam se toliko toga i toliko toga čudnoga da... Ne znam...

 

KATALOGUS

I drugima... Postavljeno pitanje govori o onome koji postavlja pitanje. Kazujte vi prvi.

 

LUCIJAN

Jednostavno; ne znam što da mislim. U početku... Morali smo do Hazme zaobilaznim putovima zbog gužve s borg-armama u gostionici u Brdu. Tamo smo upoznali dva neznanca, Adrijana i Bodula, koji putuju iz Rosene na sjeveru, u Sakru na jugu. Kod Otoka Angela spavali smo vani, a onda sam vidio ogromnog leptira i tajanstvenu djevojku da hoda po vodi.

 

JORGOVAN

E, to sigurno... I koja se posebno zanimala za Lucijanovu umjetnost.

 

LUCIJAN

A tebi je bilo normalno i ono na mostu Aupontu? Slušajte dalje. Nakon toga nas je na stazi Mirkamena napao jedan zmijaz koji zapravo tamo i nije trebao biti. A tada, nakon što se razletjela jedna torba, koju je Adrijan stalno nosio, u kojoj je bila knjiga, koja mu je zapravo spasila život... Vidio sam... držao sam ju u rukama... da ne povjerujete - Četvrtu knjigu! I to na starome pismu. Oduvijek se smatralo da je izgubljena.

 

KATALOGUS

Ono što se zna jest da je Prva i Druga knjiga u Sakri na Južnome moru kod Arielaca, Družine knjige, a Treća knjiga negdje u Nazaetu na Istočnome moru. Sve su napisane starim pismom i od svih postoje vjerodostojni prijepisi. I mi ih imamo... sakrivene - naravno. U Spiritu, kod Družine predaje, ove zime sam čuo da pričaju o Četvrtoj knjizi koja je navodno negdje u nekom izgubljenom samostanu na sjeveru. I onda?

JORGOVAN

Ono što se još zna jest i to da se razgovori o tim vašim prvim, drugim, trećim i četvrtim knjigama kažnjavaju samo javnim vješanjem.

 

LUCIJAN

I onda... on nije htio o tome ama baš ništa govoriti. Od Bodula znamo da je s njima bio još jedan prijatelj, Avandin, koji je poginuo tamo gore u planinama Rosene. U Hazmi su još dan-dva pa idu preko Cubina dolje na jug... I što sad?

 

JORGOVAN

Možda vam ju da pročitati? Nije tako debela. Brzo ćete biti gotovi.

 

KATALOGUS

Možda ideja i nije tako bedasta. Možda bih ju dao prepisati? Ta knjiga je pravo blago. Trebam ga pitati...

 

LUCIJAN

Ali to nije sve. Na mostu Aupontu dogodilo se nešto još čudnije. Bili smo sumnjivi i skoro su nas uhvatili borg-arme...

 

KATALOGUS

Tu sam vas čekao! Nastavak priče znam. Pomogla vam je jedna jako-jako čudna djevojka. Dižite guzice! To morate sami...

 

Katalogus daje Jorgovanu ruku jer je sjedio malo niže na knjigama. Lucijan uzme torbu i krenu za Katalogusom u dio gdje se pojavljuje čudno osvjetljenje.

 

KATALOGUS

Dana dvadeset i petog snježnika (12. mjesec) u kontakt s nama stupile su redovnice Virgo Intakta. One tajanstvene žene za koje smo mislili da su izmišljotina. Hodale su one stalno između svih nas, ali ih mi nismo primjećivali. Ili su one tako htjele? Tko to zna... A onda sam vidio otok Ezen na Ezenskim vodama! To se riječima ne da opisati. I tamo sam, između ostalih, upoznao našu dragu gošću... koja se zove... Dijena.

 

Dolaze do Dijene koja snima rijetke knjige jednim čudnim aparatom. Oko glave ima nekakvu svjetiljku. Ona im se nakloni.

 

DIJENA

(znakovnim jezikom)

Mir vama! Jako mi je drago što vas ponovno vidim... Jorgovan i Lucijan.

 

Lucijan i Jorgovan joj se duboko naklone.

 

LUCIJAN

(znakovnim jezikom)

Zahvaljujem u ime svih nas za pomoć na mostu.

 

DIJENA

(znakovnim jezikom)

Nadam se da vas nisam prestrašila?

 

LUCIJAN

(znakovnim jezikom)

I dalje smo zbunjeni... To nam je inače normalno stanje. Ja se jedino bojim dok grmi.

 

Dijena se nasmije.

 

KATALOGUS

Kao što ste i sami primijetili, Dijena ne govori riječima i danima proučava naše knjige.

 

JORGOVAN

Mene od tih vaših knjiga još boli guzica.

 

Dijena pokazuje Jorgovanu.

 

DIJENA

(znakovnim jezikom)

Čula sam da si ti dobar pčelar. I kako tvoje pčele rade jako fini med. Na Ezenu nam takvi uvijek trebaju. Kada dođeš na otok, rado ću ti pokazati na koji način mi pčelarimo... i pokazati malo više knjiga nego ih ima ovdje.

 

Jorgovan samo slegne ramenima nekoliko puta.

 

JORGOVAN

Ništa ja tebe ne razumijem.

 

LUCIJAN

Kad si stalno zauzet ženama, pa nisi imao vremena naučiti znakovno pismo. Dijena ti je rekla da je čula kako si ti dobar pčelar i kako tvoje pčele rade fini med, a takvi im uvijek trebaju, a kada dođeš na otok Ezen, onda će ti ona rado pokazati njihove košnice i pokazati još malo više knjiga nego ih ima ovdje.

 

JORGOVAN

Reci ti njoj da sam ja svoje knjige pročitao još kad sam bio bogi (učenik) u transpitesu (školi). Jedino mi može pokazati još lijepih žena kao što je ona... A o pčelarstvu ćemo se dogovoriti.

 

Jorgovan nešto čudno maše rukama i na kraju joj se nakloni. Dijena se nasmije i nakloni. Katalogus se nasmije i odmahne rukom na Jorgovana.

 

KATALOGUS

Idemo mi dalje. Smetamo ti u poslu.

 

KATALOGUS

(znakovnim jezikom)

I nemoj zaboraviti doći na ručak kao jučer!

 

Lucijan joj se nakloni.

 

LUCIJAN

(znakovnim jezikom)

Imam puno pitanja... I hvala što smo pobjegli borg-armama... Doviđenja.

 

DIJENA

(znakovnim jezikom)

Dođi na Kapitul koji dan pa ću ti reći ono što te zanima. Ovdje sam još samo pet dana, a zatim se vraćam na Ezen. I dalje se čuvajte vojnih patrola jer je za vama poslana posebna potraga. Neka vas anđeli čuvaju.

 

Dijena im se nakloni. Lucijan i Jorgovan se i njoj opet naklone. Dijena nastavi snimati stranice knjige, a oni odu natrag.

 

LUCIJAN

I dalje ništa ne razumijem oko onog na mostu... Zašto je bila baš tamo i baš nas čekala?

 

KATALOGUS

Virgo Intakte vide svijet drugačijim očima nego mi. Nitko ne zna zašto su se baš sada pojavile i pokazale nam tajanstvena blaga iz vremena prije Doba tišine. A uvijek su tu bile. Nešto se tu još krije. Nešto... Ne znam što.

 

JORGOVAN

E, sad sam i ja zabrinut. I to je zbilja jako čudno kad Katalogus nešto ne zna.

 

KATALOGUS

Za početak bismo mogli razgovarati s Adrijanom. Sutra rano ujutro.

 

LUCIJAN

U to sumnjam.

 

JORGOVAN

A mogli bismo provjeriti i stanje u kuhinji. Iscrpili su me vaši književni razgovori.

 

Katalogus gasi lampe kod svojega stola.

 

KATALOGUS

Imaš pravo. Nadajmo se da Memoriami nije podijelio svu hranu koju imamo.

 

Odlaze. Lucijan se okreće i gleda prema Dijeni. Među policama knjiga svjetla se pojavljuju i nestaju.

 

 

DVORANA KRALJEVA, GIARDENA, HAZMA

 

Palača Giardena. Dvorana kraljeva. Gore svjetla jer je noć. Na stolu gori jedna svijeća. Na prijestolju sjedi mrzovoljan Zirak. U ruci drži svoj lanac. Kraj vrata su dva stražara. Ispred Ziraka stoji, sada jako velik i bahat, Partij iz Sek-Ekela kao izravni poslanik auditora Seka. Sa strane je egzarma Linka s armom Grujonom te altarma Valtazar iz tajnih službi. S Valtazarom su još dvojica iz tajnih službi u civilnoj odjeći. Tu je debeli egzarma Majori iz Trile koji puši debele cigarete i pepeo otresa na pod. U pratnji ima dvojicu armi iz Trile; Balota koji također puši cigarete i Zveriga koji stalno pljuje. Prisutno je i još nekoliko vojnih zapovjednika. Plafus izdajnik od 40 godina, koji radi "Kod čarobnog ključa" zajedno s Nimbusom i Kalosom, drži novce i stoji pored Zaminika, mlađeg, koji ga je doveo i zato se pravi važan.

 

ZAMINIK, MLAĐI

... Ja sam imao pravo, eto vidite! Veliki sabor Libertine je sutra, na Dan Narodne Republike Eukona, i to tamo gdje smo se najmanje nadali. Sve ste čuli od Plafusa, mojega tajnoga agenta među tim banditima. Cijena od 3 000 ulpena nije ništa u usporedbi s onim što ćemo time dobiti; svu gamad zajedno potamaniti na jednom mjestu.

 

Ziraku se s visoka obrati Partij. Diže prst prema Ziraku koji u ruci vrti lanac.

 

PARTIJ

... A ja Vam još jednom ponavljam... Danas sam ovamo došao po izričitoj zapovijedi našega milostivoga monsinjora auditora Seka... Imam na raspolaganju 30 armada (1 armada jednako je 100 vojnika) borg-armi iz Trile i 10 armada koje su došle iz Cubina. Egzarma Majori i njegovi zamjenici arme Balot i Zverig zaduženi su za operaciju hvatanja četvorice stranaca koji nose tu zabranjenu knjigu.

 

Egzarma Majori istrese pepeo cigarete na pod, a arma Zverig pljune i različi slinu po podu.

 

PARTIJ

Važna mi je samo knjiga! Njih možete odmah i ubiti! I zato... još jednom Vam ponavljam... Na raspolaganje mi morate dati još 10 armada kako bismo mogli pretražiti sva sumnjiva mjesta u kojima su se mogli sakriti ti ušljivi štakori. Ozbiljno vam kažem... 10 armada... I ne vrtite više taj prokleti lanac!

 

ZIRAK

Tristo borg-armi. Sutra je Dan Republike Eukon i grad će biti pun navijača koji dolaze na Stadiorum gdje se igra finale završnog turnira u bolinu. Zar tamo ne dolazi i auditor Sek? Moramo osigurati javni red i mir.

 

Partij počne brzo hodati ispred Ziraka i dizati prst svima okolo njega.

 

PARTIJ

Pazite vi Hazmanci što radite! Mogli biste nastradati...

 

ZAMINIK, MLAĐI

Sutra treba uhvatiti Libertince.

 

Partij se unese Zaminiku, mlađem u lice. Pokazuje na Valtazara i Linku.

 

PARTIJ

Tebe piskaralo nije nitko ništa pitao. Imaš svojega dragoga Valtazara, šefa Tajnih službi... i slavnoga egzarmu Linku... pa se s njima dogovaraj o svojim dragim Libertincima...

 

A onda se naglo okrene prema Ziraku.

 

PARTIJ

... Još jednom Vam ponavljam...

 

Zirak mirno stavi lanac oko vrata.

 

ZIRAK

Tristo borg-armi ili u prijevodu tri armade. Gospodine Partij, ako imate prigovora, slobodno ga sutra priložite auditoru Seku kada dođe u Hazmu. A vi, gospodo vojnici, nemojte otresati pepeo i pljuvati po podu jer nam čistačice sutra na praznik imaju slobodan dan. Mogle bi nam se razmnožiti nepoželjne bakterije.

 

Zirak ustane s prijestolja, puhne u svijeću koja se ugasi i ode prema izlazu.

 

ZIRAK

Ostalo se dogovorite. Želim vam ugodan ostatak noći.

 

Svi gledaju za njim. Partij ljutito napravi još koji krug pa nastavi kod stola.

 

PARTIJ

... Ovdje slušajte pozorno... Plan rada...

 

Arma Zverig pljune i čizmom razvuče slinu po podnom mozaiku.

 

 

SOBA ZA GOSTE IZA NIMBUSOVA STANA, HAZMA

 

Jutro je. Malena soba za goste iza Nimbusova stana. Katalogus sav ljut i crven u licu žustro otvara vrata, izlazi van i ostavlja širom otvorena vrata za sobom. Adrijan sjedi na stolici i gleda u prozor. U rukama drži svoju torbu. Pored njega su na podu spremljene Bodulove i njegove stvari za put. Sa strane su prislonjena dva štapa. Lucijan nervozno hoda po sobi i drži se za svoju košulju.

 

LUCIJAN

... Ne bi ti kruna pala s glave da si dao na prepisivanje taj tekst kod El Angelika... Jedan jedini dan! Vi baš sada idete i točka. Jer si ti tako odlučio! Ovi Antikristi su uništili svaki pisani spomen na vrijeme prije Doba tišine. Zabranili su i vjeru u Stvoritelja... Narod je stoljećima tragao za razbacanim komadićima istine... za... za... izgubljenim snovima... Pametni ljudi su gubili svoje živote jer su samo spominjali ime Četvrte knjige. Jesi li ti uopće svjestan što imaš? Zar zbilja misliš da su novci koje ćeš u Sakri dobiti za nju vredniji od mudrosti koja je u njoj? I od vašeg mrtvog prijatelja Avandina?

 

Lucijan još malo hoda i misli. Drži se za košulju. Stane.

 

LUCIJAN

... Nema veze... I luđak je mudar dok šuti.

 

Lucijan ode kroz vrata koja su još otvorena i zalupi ih za sobom da se sve zatrese. Izvana se još čuje.

 

LUCIJAN

Zdravo i doviđenja!

 

Adrijan još neko vrijeme ostaje nepomično sjediti u tišini. Drži svoju torbu i gleda vani kroz maleni prozor.

 

 

TORANJ ZRAČNOG PRISTANIŠTA, STADIORUM, HAZMA

 

Na jedan od dva tornja zračnog pristaništa pokraj Stadioruma spušta se poseban auditorov eroplan s četiri spremnika plina, u pratnji još dva normalna eroplana sa po dva spremnika. Na drugome tornju je spušteno i privezano pet letjelica. Stadiorum je ogroman stadion arena kružnog oblika, građen od kamena, na koji stane 100 000 ljudi. Pored njega su dva visoka kružna tornja za pristajanje eroplana. Oni nadvisuju Stadiorum s kojim su spojeni mostovima. Dolje između ta dva tornja je skladište za gorivo kojim se koriste eroplani. Sve je puno zastava. Mjesto za prihvat gostiju nije veliko, stoga nema puno ljudi. U dočeku su skopatus Zirak koji nosi lanac i njegova žena Alemina, našminkana, u svečanoj haljini s puno nakita. Iza stoje Partij s agzarmom Majorijem iz Trile i egzarmom Linkom iz Hazme te ektor initio Ceri i njegov bračni drug Upak iz sekte Satanus iz Hazme. Sa strane je još nekoliko egzarmi i jedna svečana altada (vojna postrojba od 10 vojnika) borg-armi. Eroplani se prizemljuju. Na sve puše jak vjetar od propelera. Gase se motori. Izlazi Sek, njegovi bračni drugovi; Sidon s dvoglavom dogsom i Drogan, četiri ezija i četiri slugana (visoki službenici koji stalno prate auditora). Sek nosi plašt. Na glavi ima krunu. Zirak zaželi dobrodošlicu Seku. To se skoro i ne čuje jer se još uvijek vrte motori koji stvaraju vjetar. Sek samo klimne glavom i poljubi Alemini ruku. Ona mu se pokloni. Vojnički ga pozdrave agzarma Majori iz Trile i egzarma Linka iz Hazme. Sek primi za lice ektora initiona Ceria iz sekte Satanus iz Hazme. Iza auditora Seka su stalno njegovi bračni drugovi; Sidon s dvoglavom dogsom i Drogan u pratnji četiriju ezija i četiriju slugana. Pored njih se nagura Partij. Otraga se koloni priključe skopatus Zirak s Aleminom, agzarma Majori iz Trile i egzarma Linka iz Hazme, ektor initio Ceri i njegov bračni drug Upak iz sekte Satanus te svi ostali. Hodaju mostom i ulaze u Stadiorum.

 

 

RUŠEVINE STAROG METROA, HAZMA

 

Negdje kaplje voda. Podzemlje u blizini skladišta za gorivo između dvaju tornjeva zračnog pristaništa za eroplane. Ruševine starog metroa. Kroz neke zidove polumračnih dvorana, hodnika i stajališta za vlakove, probija se korijenje. Sa strane su postavljene staklom zatvorene nekakve svjetiljke u kojima gori plamen. Na okupu je pedesetak ljudi, članova zabranjene stranke Libertine iz svih ogranaka Eukona. U jednoj skupini su Lucijan, Jorgovan koji se stalno ogleda, Nimbus i njegov kolega s posla "Kod čarobnog ključa" Kalos od 35 godina, malo ćelav i mršav. Pored njih je mladi Floreus koji radi za Ve-Muru i prodaje cvijeće na Trgu Floreusu. Plafus hoda između njih. Stane Jorgovanu na nogu. Sa strane u hodnicima je nekoliko stražara s pucalima. Na kutiji aparata za kondome stoji Bartel, vođa Libertine. On je rodom s Južnoga mora, priženjen u Lidin, ima 46 godina, kovrčave kose, tamnoput i malo jače tjelesne konstrukcije. Svi su napeti jer nešto naslućuju o izdaji. Među ljudima vlada žamor. Netko drži zastavu Libertine, cvijet s pet latica. Bartel fučne prstima da se svi utišaju. U ruci drži Proglas.

 

BARTEL

Prvo jedna informacija za one nove delegate koje još nisam stigao upoznati... Ja sam vaš šef! Zovem se Bartel, imam 30 i još 16 godina, dotepenac sam iz Južnog mora koji je sretno priženjen u Lidin, doma me trpe žena Čona i dvoje sitne djece, a u životu živim od švercanja drva... Eto... Nadam se da će ova stara kutija izdržati moju težinu. Sve zajedno vas pozdravljam i zahvaljujem našim domaćinima iz Hazme koji nas jako dobro hrane. Kao što i sami znate, mjesto za ovogodišnji Veliki sabor Libertine je držan u tajnosti do posljednjih sati. Sva periferija Hazme je pod opsadom nekoliko tisuća borg-armi koji su jučer nenadano stigli iz Trile i Cubina pa smo se odlučili za ovo mjesto gdje nam se najmanje nadaju ... Nadamo se... Zabranjeni smo zakonom Azapenom već gotovo osam godina, ali se još uvijek dobro držimo i imamo sve više pristaša iz cijeloga Eukona. Proglas...

 

Bartel diže Proglas. Iz publike netko dobaci.

 

MIRKO

Mi još nismo u Narodnoj Republici Eukon!

 

SLAVKO

Mi smo još u fazi osvajanja!

 

BARTEL

Oprostite mi što sam zaboravio predstaviti naše nove prijatelje: Mirka i Slavka iz Tambula... koji je još uvijek u fazi osvajanja. Nadamo se da će na tome i ostati.

 

Dva gosta dižu ruke i mašu. Svi im plješću. Jorgovan se stalno ogleda. Zapazi Plafusa koji gleda na sat. Bartel pogledava u kutiju ispod sebe. Opet maše Proglasom.

 

BARTEL

... Proglas... Proglas ste čuli i vidjeli. Narod...

 

 

STADIORUM, HAZMA

 

Ogroman stadion pun oduševljenog mnoštva kliče igračima koji izlaze na teren. Auditor Sek ih kao blagoslivlja rukom. Kraj njega su njegovi bračni drugovi; Sidon s dvoglavom dogsom i Drogan, četiri ezija i četiri slugana. U pozadini Partij nešto razgovara s dvojicom borg-armi. Dio gdje su specijalni uzvanici posebno je natkriven. Na počasnim mjestima je sam skopatus Zirak. Tu su agzarma Majori iz Trile i egzarma Linka iz Hazme s još nekim egzarmama i predstavnicima vojske. Također su prisutni neki od članova sekte Satanus među kojima su ektor initio Ceri i njegov bračnog drug Upak. Vidi se edil Sonag sa svojom trudnom ženom, edil Zaminik, mlađi s Rosanom, Lapicisius, Pusialis i ostali članovi Provingola. Među ostalim bogatim uzvanicima je Balodinus s Inkasom. Inkasa i Alemina su jedna pored druge, pogledavaju u Rosanu koja za ruku želi držati Zaminika, mlađeg, ali on izvlači svoju ruku ispod njezine. Na terenu za igru su postrojene dvije momčadi. Ovogodišnji finalisti bolina su ekipe iz Luriedesa i Fatima sa svojima oznakama. Na igralištu su postrojene i sve zastave carstva. Publika skandira, maše svojim zastavama i zastavicama. Svuda uokolo ima dosta borg-armi s dogsama. Sek nekoliko puta rukom stišava posjetitelje. Svi utihnu. Ispred sebe ima nekoliko mikrofona. Na malenom postolju je velik pehar za pobjednika. Dok on govori, jeka odzvanja Stadiorumom.

 

SEK

Dragi moj narode... I ove godine za Dan Republike naše Narodne Republike Eukon zajedno se s vama veselim završnom turniru u bolinu hrabrih ekipa iz Luriedesa i Fatima. U ovome svečanom času donosim vam radosnu vijest... Naša slavna Armija je u časnoj borbi protiv vanjskog neprijatelja ostvarila veliku pobjedu... Osvojila je Tambul!

 

Publika kiselim i polovičnim pljeskom odobrava izjavu auditora. Borg-arme drže na lancima dogse koje reže na narod. Sek ih utišava pokretom ruke.

 

SEK

To je još jedna svijetla pobjeda svih naših naroda i narodnosti. I dalje zajedno gradimo bratstvo i jedinstvo. Hrabro kročimo prema zajedničkom svetom cilju, a to je stvaranje pravednoga Novoga svjetskoga poretka koji će trajati zauvijek... Ovim proglašavam igre otvorenim.

 

Tada nastaje urnebes. Borg-arme moraju silom držati dogse. Na terenu počinje utakmica. Sudci s centra igrališta bacaju loptu u zrak.

 

 

ULICE HAZME

 

Zastave su posvuda iznad ulica i na svima zgradama. Radnje su zatvorene. Nema puno prolaznika. Adrijan i Bodul hodaju kamenim kockicama pločnika staroga dijela grada. Spremljeni su za putovanje. Nose torbe i štapove. Adrijan ima na prsima svoju torbu sa Četvrtom knjigom. Bodul ima svoj šešir na glavi. Za pojasom mu klatari tava za pečenje i jedan lonac. Čuju se kamioni i vozno puno borg-armi i dogsi. Adrijan i Bodul se sakrivaju u jedan prolaz sa strane. Vojnici prolaze mimo njih. Oni nastavljaju ubrzanim korakom svojim putem.

 

 

STADIORUM, HAZMA

 

Jedan igrač trči. Udara loptu. Druga dva igrača se žestoko sudare. Još nekoliko njih dolaze na hrpu. Sudac sudi nekakav prekršaj i nakon raspravljanja opet se žestoko nastavlja igra. Svi navijači na tribinama su ushićeni.

 

 

RUŠEVINE STAROG METROA, HAZMA

 

Bartel sjedi na jednom rubu kutije za kondome. Sada na njoj stoji Strikan iz Bojane, seljak s kapom i brkovima.

 

STRIKAN IZ BOJANE

... Selo je uništeno. Ljudi odlaze živjeti u gradove. Mladi koji su ostali moraju u vojnu. Država je izmislila papire koje obavezno moramo pisati. Zakoni nam određuju da moramo sijati samo njihovo izopačeno sjeme. A sada su opet podigli poreze... I nebo je protiv nas, lani je bila druga kišna godina. Za nas u Bojani više nema nikakve nade...

 

Članovi Libertine nijemo gledaju govornika. Izdajnik Plafus opet pogledava na sat i krišom odlazi sa strane. Iz skupine u kojoj je Lucijan, Nimbus, Kalos i Floreus izdvaja se Jorgovan i kreće za Plafusom. Oni gledaju za njima.

 

 

PRVA CIJEV, RUŠEVINE STAROG METROA, HAZMA

 

Plafus i Jorgovan zalaze u jednu podzemnu cijev linije metroa u kojoj su tračnice. Ubrzavaju. Prolaze pored hrđavog vlaka jedan iza drugog. Jorgovan pokušava stići Plafusa koji počinje trčati. I tada nalete na vojsku. Altarme Serbio, Titinus i ostali naoružani borg-arme iz Hazme propuštaju između sebe Plafusa te pucaju na Jorgovana. Puštaju puno dogsi koje grabe za njim. Jorgovan trči natrag.

 

JORGOVAN

... Samo jedan dan... bez dogsi... Jedan jedini...

 

 

RUŠEVINE STAROG METROA, HAZMA

 

Taman dok se jedna dogsa baca na Jorgovana koji trči, otraga opali stražar pucalom i ubije ju. Ona padne na Jorgovana. On ju pomiriše.

 

JORGOVAN

Gore nego kad prdneš.

 

Počinje pucnjava. Dogse upadaju među delegate i grizu ih. Borba između puno dogsi i pobunjenika. Metež. Borg-arme izdaleka pucaju na delegate. U okršaju netko pada pogođen. S druge strane dolazi još jedna skupina plaćenika. I oni pucaju na njih.

 

 

NIMBUSOV STAN, HAZMA

 

Razvaljuju se vrata. U Nimbusov stan upadaju borg-arme iz Trile. Na podu se igraju Vilona i Logus. Arma Balot iz Trile, s cigaretom u ustima, udara Orbitu u glavu. Ona se sruši. Odmah se pridigne i čvrsto obuhvati Balota rukama i nogama. Ugrize ga za uho iz kojega poteče krv. On ju jedva strgne sa sebe i odbaci na zid. Orbita se onesvijesti.

ARMA BALOT

Kurva sa sisama!

 

Udari ju nogom u grudi. Orbita se zgrči. Djeca cvile. Dva borg-arme uzimaju Vilonu i Logusa, nose ih zrakom i odvode kroz vrata. Balot krvavim rukama trga slike i crteže sa zida. Još troje borg-armi bacaju stvari po kući ne bi li pronašli kakvu sumnjivu knjigu. Gledaju u knjige.

 

PRVI BORG ARMA IZ TRILE

Kad bih barem znao kako izgleda ta stara knjiga?

 

DRUGI BORG ARMA IZ TRILE

Izgleda staro... malo starije nego ti.

 

PRVI BORG ARMA IZ TRILE

Budalo glupa!

 

Nabaci se na njega knjigom. Arma Balot u miru obriše o uniformu krv sa svojih ruku, zapali novu cigaretu, otpuhne dim i uzdahne. Primi Orbitu za noge i odvuče ju van.

 

ARMA BALOT

... I guzata...

 

Svi izlaze van preko razvaljenih vrata stana. Gaze razbacane igračke po podu. Iz dude curi mlijeko na pod.

 

 

STADIORUM, HAZMA

 

Djeca ližu sladoled. U publici je dobro raspoloženje. Svi navijaju i galame. Mašu zastavicama. Neki navijači se jako živciraju. Dolje na travnjaku je napeta utakmica.

 

 

ULICE HAZME

 

U jedan kamion borg-arme trpaju svezane odrasle ljude koje su zarobili. Neki su krvavi i u nesvijesti. U drugi kamion se tovare djeca koja plaču. Sa strane je nekoliko vozna s vojnicima i dogse koje laju. Adrijan i Bodul prvo zaobilaze jednu takvu grupu. Iz nekih kuća se čuje galama. A onda nabasaju na užasan prizor. Ispred grupe od dvadesetak borg-armi jedna dogsa grize maleno dijete i maše njime zrakom. Adrijan udari dogsu nogom i spasi dijete. Baci svoje torbe na jednoga borg-armu i štapom počne mlatiti oko sebe. Među njima je i arma Zverig koji stalno pljuje.

 

ADRIJAN

Dosta je rata!

 

Bodul se oslobodi svojih torbi. Za pojas mu ostanu svezani lonac i tava koji tuku jedno o drugo. I on počinje manje vješto borbu štapom. Netko mu s glave strgne šešir.

TREĆI BORG ARMA IZ TRILE

Ode ti ljepši dio glave! Debeli!

 

BODUL

Gdje ima u izlogu... ima i u dućanu!

 

Bodul ga opali štapom po glavi. Ovaj klekne. Otraga se Adrijan bori s desetak borg-armi. Oni zalaze u nekakvu sporednu uličicu. Oko njih se ruše kante smeća. Netko baca nekakvu mrežu na Bodula. Nekoliko borg-armi ga svežu i vuku cestom do kamiona. Tava i lonac zvone po cesti.

ČETVRTI BORG ARMA IZ TRILE

'Ajmo ribetino!

 

Adrijan se stalno bori sa Zverigom i drugima vojnicima u uličici. Vidi kako vuku Bodula. Odjedanput netko iz jednog prozora zapuca na borg-arme. Jedan se sruši. Adrijan nakratko pogleda gore i u tom trenutku ga arma Zverig opali po glavi da se ovaj odmah onesvijesti i sruši na zemlju. Zverig pljune na njega.

 

ARMA ZVERIG

Gad!

 

S okolnih prozora počne jača pucnjava na borg-arme koji uzvraćaju vatru i povlače se iz uskog prolaza. Odlaze do svojih vozna i kamiona. Jedan kamion odlazi. Adrijan ostaje ležati na svojoj torbi na prsima između hrpa razbacanog smeća i kanta. I dalje se čuje pucnjava.

 

 

STADIORUM, HAZMA

 

Napeta utakmica na terenu. Igrači jure terenom. Lopta leti zrakom i ulazi u mrežu gola. Na semaforu se izvrte novi bodovi. Igrači se grle i skaču od radosti. A oni koji su dobili gol, šute. Publika na tribinama slavi. Sve je uskomešano.

 

 

RUŠEVINE STAROG METROA, HAZMA

 

U starome metrou, blizu stuba za izlaz, pucalo udari po nekakvim cijevima. Bartel se izmaknuo pa opali jednog borg-armu vodovodnom cijevi s pipom. Nimbus sa zamotanom rukom bori se s altarmama Serbiom i Titinusom iz Hazme. Nimbus drži nekakvi metalni prozorski okvir. Altarme Serbio i Titinus imaju mačeve.

 

ALTARMA SERBIO

Dođi mali!

 

ALTARMA TITINUS

Pazi Serbio!

 

ALTARMA SERBIO

Udri ga Titinus!

 

Iza njih na stubama još se nekoliko članova Libertine bori s borg-armama. Pogođen metkom sruši se Strikan iz Bojane. Neki vuku ranjenike i pucaju na borg-arme koji neprestano pristižu.

 

BARTEL

Trči van! Mi smo zadnji!

 

Nimbus nagura prozorski okvir na altarmamu Serbia i Titinusa. Zajedno ih zarobi. Bartel i Nimbus zadnji trče stubama van. Na podu, u krvi, ima nekoliko mrtvih dogsi, borg-armi i članova Libertine. Bartel puca pištoljem. Za njima pucaju pucalima. Dolje na podu ostane ležati zgažena zastava Libertine.

 

 

DRUGA CIJEV, RUŠEVINE STAROG METROA, HAZMA

 

Na drugom kraju podzemlja neki zaostali delegati bježe tračnicama kroz drugu cijev podzemnoga prolaza za vlakove. Za njima idu borg-arme s dogsama.

 

 

SPREMNIK ZA GORIVO, STADIORUM, HAZMA

 

Između dvaju tornjeva zračnog pristaništa u jednoj zgradi nalazi se spremište za gorivo. Sve skupa je povezano u cjelinu i ograđeno. Između starih ruševina disko-kluba, a koji je u sklopu zagrađenog dvorišta i zgrade spremnika za gorivo, kroz nekakva vrata zarasla u grmlje, izlaze Lucijan, Jorgovan, Kalos i još nekoliko delegata. Dvojica su ranjena. U daljini se čuje ispremiješano navijanje i pucnjava. Dvadesetak borg-arma s nekoliko dogsi napeto i nervozno patroliraju vrteći se okolo. U dvorištu je navezeno nekoliko kamiona cisterni. Skupina radnika užurbano kotura bačve s gorivom do tornjeva za slijetanje eroplana. Mala grupa nastoji proći neopaženo kroz ogradu kad ih namirišu dogse koje počnu lajati prema njima. Stražari ih otpuste i one jurnu prema pobunjenicima. Počinje pucnjava. Radnici se razbježe. Dvorištem, koje nije ravno, počnu se koturati bačve s gorivom. Nekoliko bačava se sudari, pa popuste čepovi. Gorivo se svuda počne razlijevati. Jedna bačva se cureći otkotura prema ogradi. Traje pucnjava. Ispred režećih dogsi zaostali Kalos puzeći se provlači kroz ogradu. Pucalo mu je bilo na zemlji natopljenom razlivenim gorivom. Prilikom ispaljivanja pucala, zapali se gorivo i plamen munjevito krene prema drugim bačvama, cisternama i skladištu.

KALOS

Sranje u koloru!

 

JORGOVAN

K'o da mi je rođendan!

 

LUCIJAN

Onda opet isto. Razlaz!

 

Dok svi bježe na sve strane, jedna za drugom počinju eksplodirati bačve s gorivom. U zrak odleti i jedan kamion cisterna. Vatra i eksplozije se šire prema skladišnim prostorijama gdje ima puno spremljenoga goriva.

 

 

STADIORUM, HAZMA

 

Svečana natkrivena loža. Zirak tupo promatra utakmicu i rukama vrti lanac. Alemina i Inkasa nešto veselo pričaju. Balodinus jede ogroman hamburger iz kojega se sve cijedi. Rosana ih promatra. Kraj nje je ljutit Zaminik, mlađi. Sonag je zagrlio svoju ženu s velikim trbuhom pa zajedno gledaju utakmicu. Sek, Sidon i Drogan maze se i piju vino. Kraj njih je jedan sluga s čašama vina. Sa strane nešto raspravljaju Partij i egzarma Majori iz Trile i egzarma Linka iz Hazme. Odjedanput se začuje velika eksplozija. Cijeli Stadiorum se zatrese. Iz pravca jednog tornja zračnog uzletišta za eroplane, najprije bljesne vatra, a onda velik dim sukne u zrak. Jedan cijeli toranj polako se počinje naginjati i padati na rub gledališta Stadioruma. Ruše se i eroplani privezani za njega. Nastaje bježanje i panika po cijelome stadionu. U počasnom dijelu Sek grize ruku slugi kojemu su ispale čaše s vinom. Baci ga u stranu i sa svojim bračnim drugovima trči van. Usput dvoglava dogsa odgrize cijelu ruku sluzi koji je u krvi. Uzvanici bježe prema izlazu. Zaminik, mlađi gurne Rosanu i preko nekoga na podu ode dalje. Među publiku padaju dijelovi tornja. Eroplani padaju sporije i jedan eroplan se sruši na teren. Svi su u panici.

 

 

TORANJ ZRAČNOG PRISTANIŠTA, STADIORUM, HAZMA

 

S drugog tornja zračnog pristaništa u zrak odleti Sekov eroplan. Za njim se još vuku sajle kojima je bio privezan. Iza njega uzlijeće još jedan. U drugi eroplan traje ukrcavanje. Mostom trče neki ljudi. Tada popusti napukla kamena konstrukcija mosta koji spaja drugi toranj sa Stadiorumom i on se stropošta među ljude koji ispod panično bježe na sve strane. Okolica se zavije u gustu prašinu.

 

 

ULICE HAZME

 

Na ulici Hazme leži nekoliko mrtvih ljudi i jedna dogsa. Otraga netko kriomice vuče jednog ranjenika u stranu. Cestom prolaze kamioni u kojima su zarobljenici. Nekoliko vozna odu u drugom smjeru. Borg-arme pretražuju mrtve u potrazi za tajnom knjigom. Druga dogsa liže krv s mrtve žene. Između razbacanih tijela debeli egzarma Majori iz Trile koji puši debele cigarete, hoda u pratnji arme Balota koji ima zavijeno uho te također puši cigarete, i Zveriga koji stalno pljuje. Iza njih je arma Grujon s nekoliko borg-armi. Nailaze na mladog cvjećara Floreusa koji se previja ranjen na cesti. Egzarma Majori stane nogom na njega. Floreus ga gleda. Egzarma Majori ga hladnokrvno ubije pištoljem i popušenu cigaretu baci na njega. Kad oni odu, arma Grujon se sagne, odbaci cigaretu u stranu i prekrije ga svojom odjećom.

 

 

NEKOLIKO ULICA U GRADU, HAZMA

 

Jedan jež plaho pretrčava ulicu Hazme. Gori slaba ulična rasvjeta. Kao utvara Pepsin ide praznim pločnikom. Sklanja se iza jednog stupa. Patrola borg-armi s dogsom hoda pustim gradom. Sva vrata i prozori su zatvoreni. Druga patrola ode voznom u drugom pravcu.

 

 

DVORIŠTE ZGRADE KAPITULA, HAZMA

 

Pepsin prolazi pored uvijek mrzovoljnog vratara diakona Bisija. Iza zatvorenih vrata u tihom dvorištu sa strane gore vatre oko kojih se kao sablasti grije nekoliko ljudi. Pepsin hoda između njih i ulazi u zgradu starog nebodera.

 

 

PODZEMNE PROSTORIJE U ZGRADI KAPITULA, HAZMA

 

Ispod Katalogusovih podzemnih prostorija, u još dubljim dijelovima podzemlja, ima puno velikih cijevi i nekakvih starih postrojenja za grijanje, hlađenje, ventilaciju, struju i vodu. Sa strane gore svijeće i lampaši. Uza zid je nekoliko improviziranih kreveta na kojima leže ranjenici. Ponegdje su stisnute žene s kakvom torbom i nekoliko uplašene djece. Jorgovan iz jednog pokrajnjeg hodnika donosi dvije kante s vodom, a redovnik Memoriami odnosi krvave zavoje i odjeću u suprotnom pravcu od Pepsina.

 

JORGOVAN

Svi te čekaju.

 

PEPSIN

Bio sam u Giardeni ...

 

Uz nekakvo čudno svjetlo Dijena okrvavljena operira jednog ranjenika. Pomaže joj Lucijan. Pepsin prolazi kraj njihova stola, pozdravlja ih bez riječi i ostavlja na drugom stolu nekakve lijekove koje je sakrivao u odjeći. Nekoliko drugih redovnika doktora pomaže ostalim ozlijeđenim. Dolazi do velikog čudnog stola oko kojega stoje: Ve-Mura, starija bogata udovica i sudionica Zimske bune te vlasnica cvjećarnice i nekoliko trgovina, Nimbus, Kalos, tri vođe Libertinaca i Katalogus. Za stolom sjedi stari episkopatus (poglavar reda El Angelika) Beato koji lista Četvrtu knjigu. U nju nijemo zure još dva starija redovnika. Sa strane sjedi Adrijan i drži praznu torbu u kojoj je bila knjiga.

NIMBUS

Gdje su djeca? Jesi li vidio zarobljenike?

 

PEPSIN

Ranjene su pobili. Mrtve su odvezli i bacili u jame na Kaloseku. Strašno! Zarobljenike su još jutros okovali lancima i odvezli prema Trili i Sek-Ekelu, u rudnike zlata ispod Ore. A djecu su posebno u drugom konvoju odvezli u Oru na preodgoj.

 

Nimbus lupi šakom po stolu da se sve zatrese. Svi ga šuteći pogledaju.

 

PEPSIN

... Tako mi je rekao Zirak. Svi su bili odvedeni i zatvoreni u Armandini pa ih nitko nije vidio.

 

Pepsin pokaže na knjigu.

 

PEPSIN

A ovo je vjerojatno Četvrta knjiga o kojoj svi potajno pričaju. Neki kažu i da je Sek poludio jer ju nisu našli... Sada samo nju traži...

 

KATALOGUS

Traži. Zna za nju. I neće stati... Kako je kazao episkopatus, brat Beato, najbolje bi bilo spremiti je što prije na sigurno. Ezen na Ezenskim vodama je jedino mjesto na svijetu kojega se i on boji.

 

BEATO

Bilo bi dobro da krenete još noćas. Kao što smo se dogovorili, ideš zajedno s Dijenom i Lucijanom koji se vraća u Brdovel. Ostaje nam još Herzo i Plamen, Ve-Murin prijatelj iz Zimske bune i vođa Naroda Bez Imena. Jedino nam oni mogu nekako pomoći...

 

NIMBUS

Imate pravo. Kao što ste rekli... postoji doba za sjetvu i doba za žetvu... A sada su nam oteli i obitelji. Od toga više ne možemo izgubiti. Došlo je vrijeme za borbu! Samo... moramo se posložiti. Treba biti mudar. Bartel se vratio u Lidin gdje će biti u kontaktu sa svima ostalima iz Eukona. Borg-arme su posvuda. Uveden je policijski sat. Traže nas na svakom koraku. Kući ne možemo, pa ćemo morati van iz grada ili u ilegalu.

 

PEPSIN

I meni je u Giardeni odzvonilo. Zaminik, mlađi sumnja da sam špijun koji radi za Libertinu. Zirak je nemoćan jer ga stišću sa svih strana. Rekao mi je da uzmem slobodno sve dok se situacija ne slegne. Mislim otići doma u Lidin.

 

Adrijan ustane, stane u sredinu i počne pričati držeći praznu torbu u ruci. Svi ga promatraju. Odozada im priđe Lucijan s krvavom odjećom i mokrim rukama koje briše nekakvim ručnikom.

ADRIJAN

Dopustite da se i ja obratim... jer nemam drugog posla osim razmišljati o svojim propustima i o zarobljenom drugaru Bodulu. Stojim na raspolaganju i ako sam dobro razumio, trebat ćete dobrovoljce za putovanje do Herza?

 

NIMBUS

Barem nekoliko... jer je putovanje do tamo dosta teško i opasno. U Lidinu će Bartel pronaći vodiča...

 

ADRIJAN

Četvrta knjiga će morati na počinak. Ne bih vas želio zamarati detaljima, ali dužan sam vam ispričati o našem putovanju... Zabranjene knjige... Svi znate za njih. Prvu i Drugu knjigu, sakrivenu u tajnom hramu, u Sakri na Južnom moru, drže Arielci, svećenici Družine knjige. Treća je negdje u Nazaetu na Istočnome moru. Četvrta knjiga je stoljećima bila zakopana u jednom samostanu u planinama Rosene na sjeveru. To su nekako saznali naši svećenici iz Sakre i ponudili bogatu nagradu za nju. Ja i moji prijatelji Avandin i Bodul pogodili smo posao. Zbog dosta zlata smo otišli na sjever. Našli smo samostan... i oteli smo im Četvrtu knjigu. Tada je nastradao Avandin. Bodul i ja smo se preko Zagrada sami vraćali doma. U Brdu smo se spetljali s Lucijanom i Jorgovanom... Libertinom i svime ostalim... A sad sam ostao i bez Bodula. Drugo vam je poznato. Kako stvari sada stoje, do Bodula mogu jedino zaobilaznim putem...

 

NIMBUS

Ima li još dobrovoljaca za Herzo?

 

BEATO

U ime reda El Angelika napisat ću poslanicu za Plamena. Mi jesmo za mir, ali narod ima pravo braniti svoj ovozemni dom i domare.

 

NIMBUS

Nema nam povratka...

 

Grupi oko stola se priključi Memoriami i Jorgovan držeći dvije kante. Lucijan i Jorgovan nešto tiho razgovaraju.

 

PEPSIN

Ja idem za Lidin pa mogu produžiti i još malo dalje. S Bartelom ćemo vidjeti razvoj situacije i o tome obavijestiti Narod Bez Imena u Herzu.

 

Jorgovan digne dvije kante.

 

NIMBUS

Jorgovan.

 

JORGOVAN

Doma u Pretokima baš i nemam nekakvoga pametnog posla. Borg-arme nas još traže, a pčele rade i dok mene nema, pa bih usput mogao vidjeti gdje se to sakrivaju legendarni ratnici Zimske bune sa svojim topovima.

NIMBUS

To smo riješili... Dijena, Katalogus i Lucijan nose još noćas Četvrtu knjigu na Ezen. Episkopatus Beato će napisati poslanicu koju će Adrijan, Pepsin i Jorgovan preko Lidina, gdje će biti s Bartelom, dati Plamenu, vođi Naroda Bez Imena. A mi ostali bježimo u podzemlje sakupljati oružje... i razmišljajmo kako doći do Ore.

VE-MURA

Za dva dana moji vozači Vinjeni i Zeljeni idu do Lidina pa ćete imati besplatan prijevoz. Uvijek se traže obični fizički radnici. Na njih nitko nikada ne obraća pozornost.

 

KATALOGUS

I neka nam Bog pomogne!

 

BEATO

Amen.

 

PRVI REDOVNIK PORED BEATA

Amen.

DRUGI REDOVNIK PORED BEATA

Amen.

 

Izgovoriše u jedan glas dva starija redovnika koji sjede pored Beata. Odnekud nastane propuh i nekoliko svijeća koje su na stolu kod Četvrte knjige, gasi se. Nastane mrak.